siroma

siroma

siroma (srpski, ćir. siroma)[uredi]

Pridev[uredi]

siroma -a, -o, prid.

Kategorije: neprom.neprom.neprom.


Oblici:

  1. siróma, siromȃ Itebej Ilandža [1], siròma, sirȍma [2]
  2. siròma [2]

Značenja:

  1. Koji je slabog materijalnog stanja. [2]
  2. Prema kojem se izražava saosećanje, sažaljenje. [2]
  3. Intelektualno zaostao, priglup. [2]

Primeri:

  1. Prȉjatelj ga Srémac pȋta ȉmā l vìnogrād, kȃže nȇma — nè dam kćȇr kad nȇmaš vìnogrād, siròma si, nísi gȁzda. Đala [2]
  2. Níje ni vòlo da rȃdi: siròma mu i bába bȉo, siròtinja ù kuću, pa i njèmu se vala omrázilo svȅ. [3] [4] [5] Jaša Tomić Stapar Bačko Petrovo Selo Gospođinci Kać Mokrin Novo Miloševo Melenci Šurjan Boka Neuzina Bata Deska [2]
  3. Siròma je bȉo ȏn, siròta jȃ. Sremski Karlovci [2]
  4. Tȃj je siròma, nȅm zèmlje. Laćarak [2]
  5. Mȍj otac je bȉo sirȍma čȍvek. [2]
  6. Kȍj níje imȁo da rȃdi tȁj je opȅt bȉo siróma. Vršac Izbište [2]
  7. Níje ȏn odvájo kȍ je siróma, kȍ je bógat. Pavliš [2]
  8. Nè može, siròma. Bašaid [2]
  9. Da je siròma znȁo da će i tȃ bolèština da ga snađe, vala bi sȃm prekrátio žìvot. [6] [7] Jaša Tomić Mokrin Žitište Šurjan Boka Neuzina Farkaždin Senpeter Čenej [2]
  10. A siròma, tàko je kȕko. Bečej [2]
  11. Glédim tȏg Sávu, bȍže, bȉo lépo déte i ȅto urástio, al siròma ȕ glavu. Jaša Tomić Šurjan Boka Neuzina [2]


Izrazi:

  1. ˜ kod pameti ("intelektualno zaostao, priglup"). [2]
  2. ˜ ko sirće [2]
  3. ˜ ko crkveni miš ("veoma siromašan"). Sombor Jasenovo [2]
  4. Živeti ko ˜ čovek u bogatu varoš ("skromno živeti u bogatom okruženju"). Jasenovo [2]

Reference[uredi]

  1. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 60, 61.
  2. 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 2,11 2,12 2,13 2,14 2,15 2,16 2,17 2,18 2,19 2,20 2,21 mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić, dr Dragoljub Petrović; Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, Matica srpska, Novi Sad
  3. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 254.
  4. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 55, 144.
  5. Sofija Rakić-Miloradović, O govoru Deske. — ESM, 3, 2001, 52—67, str. 56.
  6. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 37.
  7. Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).

Napomene[uredi]