modla

modla

modla (српски, ћир. модла)[уреди]

Именица[уреди]

modla, ж

Категорије: риб.


Облици:

  1. mòdla, módla [1]

Значења:

  1. Metalna ili limena posuda različitog oblika u kojoj se peku kore za tortu, razne vrste kolača. Черевић[1]
  2. Na ročito iz rađen pred met raz ličitog ob li ka ko jim se ob li ku je te sto za sit ne ko lače. [1]
  3. Okrugla duboka posuda za pečenje hleba. [1]
  4. Drvce, štapić kojim se određuje razmak između četki na mreži, između komadića olova i sl. [1]
  5. Užlebljena letva kojom se određuje razmak između drvenih držača crepa. [1]

Примери:

  1. Donesi modlu u obliku srca, napravićemo rozlo srce. [2] [3] Ченеј Сот Шатринци Суботица Мартонош Дрљан Лалић Товаришево Каћ Нови Сад Нови Кнежевац Кикинда Избиште Сефкерин Јасеново Кајтасово [1]
  2. U módli se pèče tȏrta. [3] Сивац [1]
  3. Zatim se to dobro u masti izmeša i saspe u dugačku modlu. [4] Сремска Митровица [1]
  4. Eh, da mi je jedna zvezdasta modla za gurabije. Бегеч [1]
  5. Ȍnda šápice òne, òne u módlama što se prȁve. Стари Сланкамен [1]
  6. U módle se nȁjviše stȁvlja tȇsto za sȉtne koláče, pa bȉdu ko krȗg, jel sȗnce, pa ìma zvèzdica i tàko raznorȃzni. Јаша Томић [1]
  7. Ne znam di sam metla modle za gurabije. [2] [3] Ченеј Пачир Турија Дероње Бачка Паланка Ново Милошево Српска Црња Итебеј Житиште Шурјан Бока Неузина Велико Средиште Вршац Јасеново Врачев Гај [1]
  8. Somborski lončari su proizvodili razne predmete: [...], „modlu za kuglof”. [5] Сомбор Черевић [1]
  9. Predmete od bakra čine: razne „modle” i činije za „kuglof”, te „vangle”, kotlovi (bakrači), cedila i kutlače. [6] [1]
  10. Módla, tȏ je ȉsto bílo zèmljano. Tȗ je kùglōv prȁvila i mìlibrot. [3] Мартинци Чортановци Сомбор Госпођинци Нови Бечеј Житиште [1]
  11. Módle plèhane za lȅbac i na žèravicu. [3] Житиште [1]
  12. Očisti modlu da metem da ispečem lebac. [2] [3] Ченеј Кикинда Ново Милошево Башаид Итебеј Конак Иванда [1]
  13. Osobito kuhinjsko posuđe su „modle”, gvozdene, nešto dublje okrugle tepsije. Ima ih i sa nogama. Ako je modla sa nogama, onda se pod nju stavlja žeravica. [7] Јарковац [1]
  14. Modle se zvale. To se uzme šiba neka, štapić, drvce neko izmeri se i onda kad se četka mreža, meri se jedan ovaj, a onaj drugi, gornjaka se ide po ovome. [8] Сремска Митровица [1]
  15. Dužìna crȇpa se ìzmeri, i òni su nàpravili tȕ òbrānicu — mȉ kȃžemo módla — zàto što [j]e òna bíla zàrezana ovàko i óde ovàko, pa si pȍsle mȍgo kao kȃntu da òbesiš. [1]
  16. Ȉma módla — òni su kázali òbrānica. Ђала [1]


Референце[уреди]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 Речник српских говора Војводине, измењено и допуњено издање у 4 тома, приредили мр Дејан Милорадов, Катарина Сунајко, мр Ивана Ћелић и др Драгољуб Петровић, Матица српска, Нови Сад.
  2. 2,0 2,1 2,2 Биљана Марић, Из лексике Ченеја (румунски Банат) (рукопис дипломског рада).
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 Гордана Вуковић, Терминологија куће и покућства у Војводини. Нови Сад (Филозофски факултет), 1988, 508 стр.
  4. Дивљач и ловство Паноније. 1989, 156 стр, стр. 112.
  5. Мирјана Максић, Прилог проучавању лексике Срема. — ППЈ, 16, 1980, 93—122, стр. 183.
  6. Љиљана Радуловачки, Традиционална исхрана Срба у Срему. Нови Сад (Матица српска), 1996, 95 стр, стр. 12.
  7. Миленко С. Филиповић, Различита етнолошка грађа из Јарковца (у Банату). — ЗДН, 11, 1955, 81—117, стр. 91.
  8. Велимир Михајловић—Гордана Вуковић, Српскохрватска лексика рибарства. Нови Сад (Филозофски факултет), 1977, 457 стр.

Напомене[уреди]