modla

modla

modla (srpski, ćir. modla)[uredi]

Imenica[uredi]

modla, ž

Kategorije: rib.


Oblici:

  1. mòdla, módla [1]

Značenja:

  1. Metalna ili limena posuda različitog oblika u kojoj se peku kore za tortu, razne vrste kolača. Čerević[1]
  2. Na ročito iz rađen pred met raz ličitog ob li ka ko jim se ob li ku je te sto za sit ne ko lače. [1]
  3. Okrugla duboka posuda za pečenje hleba. [1]
  4. Drvce, štapić kojim se određuje razmak između četki na mreži, između komadića olova i sl. [1]
  5. Užlebljena letva kojom se određuje razmak između drvenih držača crepa. [1]

Primeri:

  1. Donesi modlu u obliku srca, napravićemo rozlo srce. [2] [3] Čenej Sot Šatrinci Subotica Martonoš Drljan Lalić Tovariševo Kać Novi Sad Novi Kneževac Kikinda Izbište Sefkerin Jasenovo Kajtasovo [1]
  2. U módli se pèče tȏrta. [3] Sivac [1]
  3. Zatim se to dobro u masti izmeša i saspe u dugačku modlu. [4] Sremska Mitrovica [1]
  4. Eh, da mi je jedna zvezdasta modla za gurabije. Begeč [1]
  5. Ȍnda šápice òne, òne u módlama što se prȁve. Stari Slankamen [1]
  6. U módle se nȁjviše stȁvlja tȇsto za sȉtne koláče, pa bȉdu ko krȗg, jel sȗnce, pa ìma zvèzdica i tàko raznorȃzni. Jaša Tomić [1]
  7. Ne znam di sam metla modle za gurabije. [2] [3] Čenej Pačir Turija Deronje Bačka Palanka Novo Miloševo Srpska Crnja Itebej Žitište Šurjan Boka Neuzina Veliko Središte Vršac Jasenovo Vračev Gaj [1]
  8. Somborski lončari su proizvodili razne predmete: [...], „modlu za kuglof”. [5] Sombor Čerević [1]
  9. Predmete od bakra čine: razne „modle” i činije za „kuglof”, te „vangle”, kotlovi (bakrači), cedila i kutlače. [6] [1]
  10. Módla, tȏ je ȉsto bílo zèmljano. Tȗ je kùglōv prȁvila i mìlibrot. [3] Martinci Čortanovci Sombor Gospođinci Novi Bečej Žitište [1]
  11. Módle plèhane za lȅbac i na žèravicu. [3] Žitište [1]
  12. Očisti modlu da metem da ispečem lebac. [2] [3] Čenej Kikinda Novo Miloševo Bašaid Itebej Konak Ivanda [1]
  13. Osobito kuhinjsko posuđe su „modle”, gvozdene, nešto dublje okrugle tepsije. Ima ih i sa nogama. Ako je modla sa nogama, onda se pod nju stavlja žeravica. [7] Jarkovac [1]
  14. Modle se zvale. To se uzme šiba neka, štapić, drvce neko izmeri se i onda kad se četka mreža, meri se jedan ovaj, a onaj drugi, gornjaka se ide po ovome. [8] Sremska Mitrovica [1]
  15. Dužìna crȇpa se ìzmeri, i òni su nàpravili tȕ òbrānicu — mȉ kȃžemo módla — zàto što [j]e òna bíla zàrezana ovàko i óde ovàko, pa si pȍsle mȍgo kao kȃntu da òbesiš. [1]
  16. Ȉma módla — òni su kázali òbrānica. Đala [1]


Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 2,2 Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1988, 508 str.
  4. Divljač i lovstvo Panonije. 1989, 156 str, str. 112.
  5. Mirjana Maksić, Prilog proučavanju leksike Srema. — PPJ, 16, 1980, 93—122, str. 183.
  6. Ljiljana Radulovački, Tradicionalna ishrana Srba u Sremu. Novi Sad (Matica srpska), 1996, 95 str, str. 12.
  7. Milenko S. Filipović, Različita etnološka građa iz Jarkovca (u Banatu). — ZDN, 11, 1955, 81—117, str. 91.
  8. Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.

Napomene[uredi]