Pređi na sadržaj

šaka

šaka

Jezici (1)
Reference
Strana kategorija

Srpski

šaka (srpski, lat. šaka)

Padež Jednina Množina
Nominativ šaka šake
Genitiv šake šaka
Dativ šaci šakama
Akuzativ šaku šake
Vokativ šako šake
Instrumental šakom šakama
Lokativ šaci šakama

Imenica

šaka, ž

Kategorije: rib. kol.


Oblici:

[1.1.] šaka [1]
[1.1.] šaka, šȁke [1]

Slogovi: ša-ka,  mn. ša-ke


Značenja:

[1.] Za širinu: od nekoliko santimetara (razmak od zgloba palca do korena malog prsta). Jasenovo[1]
[1.] Za dužinu: od nekoliko santimetara (razmak od vrha srednjeg prsta do korena šake). Jasenovo[1]
[1.] Za količinu nečega što može stati u stisnutu šaku. [1]
[1.] Mali broj ljudi. Sombor[1]
[2.] Donji, prošireni deo vesla. [1]
[3.] Vrsta božićnog kolača koji je namenjen muškom ukućaninu. [1]
[4.] Listići na svadbenom kolaču. Laćarak[1]

Poreklo:

[1.1.] iz praslavenskog:

Sinonimi:

[1.1.] ruka [1], ruka, fam. šapa fam., pesnica suž. [2]
[2.1.] daska [1]
[?.1.] čep [1]


Primeri:

[1.1.] Ȍna ȕzme [nakonče] u šȃka, i tȁko ga tríput okrȇne. [3] [4] [5] [6] Izbište, Dobanovci, Šajkaš, Novo Miloševo, Kumane, Melenci, Farkaždin [1]
[1.2.] Tríputa grebémo svȕd okolo gròba sas trȋ pȑsta jel sa šȁkom. [5] Bašaid [1]
[1.3.] Šȁka čeljádeta, al snȃžna i čvŕsta. Obzir [1]
[1.4.] I ȍnda njѐgova rodbѝna bȃci šȁku zѐmlje ùnӯtra i kȃže: „Lȁka mu cȓna zѐmlja!”. [5] Bašaid, Novi Sad, Jasenovo [1]
[1.5.] Dolnji je deo šaka se zove. [7] Sremska Mitrovica [1]
[1.6.] Pa šȁku oprȁim táko, isȅckam táko, to su pȑsti. Izbište [1]
[2.1.] Zavozno veslo, ono mora da bude dugačko bar svoja tri i po do četir metra, a isto poseduje šaku kao i ovo [rudersko]. [8] [7] Stari Slankamen, Bosut, Klenak, Sremski Karlovci, Bačka Palanka, Futog, Novi Sad, Kovilj, Gardinovci, Elemir, Perlez, Čenta [1]
[3.1.] Ȍndak kȍlko ùkućana ȉma mȕški, tȉma prȁvi šȁke, a žȅnskima kȕrjake. [9] Beška, Buđanovci, Senpeter [1]
[3.2.] Domaćice su mesile različita figuralna peciva koja se namenjuju ukućanima na Božić (šaka, sunce, srp i sl.). [1]
[3.3.] Muškarcima pripada kolač oračeva šaka, a ženama i devojkama vitice ili pletenice. [10] [1]
[3.4.] Šȁka, i vinȍgrad, i gúmno, i sȇna prȁvu o[d] tȇsta, kamȁre. Pavliš [1]
[?.1.] Tȃj ȍbrtalj se sastòji iz dvȇ dr̀vene šȁke. [11] Srpska Crnja, Titel, Iđoš, Kikinda, Bašaid, Botoš, Orlovat [1]

Izrazi:

[1.7.] propustiti nekoga kroz šake ("istući, izudarati nekoga"). Sombor, Novo Miloševo [1]
[1.8.] krospustiti nekoga kroz šake ("istući, izudarati nekoga"; "Kad te krospustim kroz šake"). [1]
[1.9.] ići nekud praznih šaka ("ne nositi poklon"; "Kako"). Jasenovo [1]
[1.10.] deliti kapom i šakom ("isto"). Sombor [1]
[1.11.] pasti nekome u šake ("dobiti batine od nekoga"; "Pao mu u šake"). [1]
[1.12.] Imati šaku ko prakljača ("imati tešku ruku"). Jasenovo [1]
[1.13.] Davati i šakom i kapom ("obilato, nesebično davati, pomagati, poklanjati"). Novo Miloševo [1]
[1.14.] izmigoljiti se nekome iz šaka ("izvući se, osloboditi se nečije kontrole"; "Izmigoljio mi se iz šaka"). [1]
[1.15.] živeti ko tiče u dečiji šaka ("biti u nečijoj vlasti, biti sputavan, stradati"). Jasenovo [1]
[1.16.] dopasti nekome šaka ("dobiti batine od nekoga"; "Dopo mi šaka"). [1]

Asocijacije:

[1.1.] dlan

Izvedene reči:

[1.1.]



Prevodi

  • Engleski:

Reference

  1. ↑ 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 1,32 1,33 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. ↑ Ćosić Pavle (2008) chapter IX, in Rečnik Sinonima (in Srpski), Beograd, Srbija: Kornet, →ISBN, page 714; republished Novi Sad,: Prometej, 2018, →ISBN, page 1356 2008 (gl. asistent i stručni konsultant Bojana Đorđević) Rečnik sinonima, Beograd: Kornet, →ISBN, page 714 (COBISS)
  3. ↑ Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 80, 81, 119.
  4. ↑ Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 7.
  5. ↑ 5,0 5,1 5,2 Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 133. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv „Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine.” je definisano više puta s različitim sadržajem
  6. ↑ Berislav M. Nikolić, Sremski govor. — SDZb, HIV, 1964, 201—413, str. 235.
  7. ↑ 7,0 7,1 Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.
  8. ↑ Svetlana Malin-Đuragić, Ribarska terminologija Koviljskog rita (rukopis magistarskog rada).
  9. ↑ Ivana Lovrenski, Leksika pojedinih običaja i narodnih verovanja u govoru Srba u Velikom Senpetru (rukopis diplomskog rada).
  10. ↑ Ljiljana Radulovački, Tradicionalna ishrana Srba u Sremu. Novi Sad (Matica srpska), 1996, 95 str, str. 61.
  11. ↑ Gordana Vuković—Žarko Bošnjaković—Ljiljana Nedeljkov, Vojvođanska kolarska terminologija. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1984, 258 str.
Preuzeto iz „https://sr.wiktionary.org/w/index.php?title=шака&oldid=715272”