nedelja

nedelja

Srpski

nedelja (srpski, lat. nedelja)

Padež Jednina Množina
Nominativ недelja недelje
Genitiv недelje недelja
Dativ недelji недeljama
Akuzativ недelja недelje
Vokativ недeljo недelje
Instrumental недeljom недeljama
Lokativ недelji недeljama


Imenica

nedelja, ž

Izgovor:

IPA: [...]  
Audio: noicon(datoteka)
Prethodni: subota
Sledeći: ponedeljak

Slogovi: ne·дe·lja,  mn. ne·дe·lje


Značenja:

  1. Sedmi ili zadnji dan u nedelji (sedmici). Dan posle subote i pre ponedeljka.
  2. Dan uoči uskršnjeg posta. [1]

Skraćenice:

ne., ned.

Poreklo:

Etimološki gledano to je: dan kad se "ne dela" to jest, ne radi.[2]


Primeri:

  1. Недelja je najbelja, meka kao kudelja, šarena k'o kecelja - stara dobra недelja.
  2. Bele nedelje jedu se mlečni proizvodi: mleko, sir, kajmak. Što god se skuva na bele poklade (nedelja), mora se pojesti tog dana, ne sme se baciti (ne znaju zašto). Na Bele poklade uveče svi se presvuku u čisto, mati donese bela luka i svi u kući, kako odrasli tako i mladi, namažu se belim lukom i to pod pazuhom, pod kolenima, oko vrata i prsiju; neki namažu samo tabane, a kada legnu, svi pod glavu stave češanj belog luka, u vrata i prozore zabodu noževe i viljuške, a metlu obrnuto naslone na vrata. Bio je običaj da celu tu noć gori svetlo, jer oko ponoći idu veštice [...] Sutradan je Čista nedelja. U Beloj nedelji stoka se isteruje rano ujutro i daje joj se sveža (tek izvučena) voda, da bi stoka imala mleka. [3] [1]

Izreke i poslovice:


Izvedene reči:

nedeljnik



Prevodi

Reference

  1. 1,0 1,1 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Milan Šipka, Priče o rečima. s. 286-8
  3. Sofija Dimitrijević, Etnološka istr. živanja u okolini Sombora. — Rad, 18—19, 1969—1970, 83—100, str. 99.

Srodni članci sa Vikipedije:

[1] nedelja