nakonče
nakonče
nakonče (srpski, lat. nakonče)[uredi]
Imenica[uredi]
nakonče, s
Pridev[uredi]
Oblici:
Značenja:
- Muško dete koje mlada, u povratku sa venčanja, tri puta podiže uvis i ljubi. [1]
Primeri:
- Nakončetu mlada daruje košuljicu, peškir i sl. ( — Čr; J) [RSB; SSBan 60]. [2] [1]
- Sȁ[d] ćedu da dádu déte mlȃdi, nákonče. [3] Sefkerin [1]
- Tȁmo [j]e dočȅkadu, dočȅka [j]e svȅkrva sa nákončetom, sȉto, žȉto u sȉtu, kukurȕza u sȉto. Ȍnda svȅkrva dȃ njózi nákonče. Tȏ [j]e déte mȃlo, od gȍdine dána, gȍdine ȉ po, dvȅ gȍdine. Izbište Melenci Ilandža [1]
- Nevesti zatim na kola dodaju malo muško dete zvano „nakolče”, „nakonjče”, „nakumče” ili kako ga još u nekim mestima zovu — donošče. [1]
- Dok je snaša još na kolima, svekrva joj daje malo muško dete zvano „nakolče”, „ukolče” […] Mlada dete podigne i okrene tri puta, dariva ga platnom za košulju i poljubi ga. [4] [1]
- Nàkōlče je bojàžljivo, pa je zàplakalo kad ga je mlȃda ȕzēla. Bačinci [1]
Reference[uredi]
- ↑ 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
- ↑ Vesna Marjanović, Prilog proučavanju promena u ciklusu svadbenih običaja Srema na primeru sela: Jakovo, Boljevci, Stari Slanakamen, Novi Karlovci, Stari Banovci. — Rad, 31, 1988—1989, 195—204, str. 197.
- ↑ Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 522.
- ↑ Mila Bosić, Ženidbeni običaji Srba u Bačkoj. — Rad, 34, 1992, 137— 158, str. 151.