vrat

vrat

Srpski

vrat (srpski, lat. vrat)

Padež Jednina Množina
Nominativ vrat vratovi
Genitiv vrata vratova
Dativ vratu vratovima
Akuzativ vrat vratove
Vokativ vrate vratovi
Instrumental vratom vratovima
Lokativ vratu vratovima


Imenica

vrat, m

Vrat
Vrat mlade žene

Kategorije: kov.kov.kol.kol.kol.


Slogovi: vrat,  mn. vra-to-vi


Značenja:

[1.] Deo tela koji spaja glavu i telo. [1]
[2.] Deo prese za grožđe, šipka sa navojima po kojoj se pomera glava prese. Sremski Karlovci[1]
[3.] Deo na čam cu pomoću kojeg se čamci pri čvr šću ju jedan za drugi. [1]
[4.] Središnji deo vesla. [2] [3] Bosut, Kovilj[1]
[5.] Izduženi deo na tamburi. [1]

Poreklo:

[1.1.] iz praslavenskog:

Primeri:

[1.1.] E nije šija, nego vrat.
  1. Ȉma mlȍgo seferína nȁ vrat. Itebej [1]
  2. Kad pȏđem kȕći, odbrȁvim pȕto i mȅtem kònju ȍko vrata i dȏđem kȕći. [5] [6] [7] [8] [9] Bavanište, Jamena, Morović, Gibarac, Molovin, Sremska Rača, Višnjićevo, Bačinci, Sot, Martinci, Kukujevci, Erdevik, Grabovci, Klenak, Platičevo, Hrtkovci, Jarak, Voganj, Šuljam, Ležimir, Sviloš, Kupinovo, Ogar, Jazak, Vrdnik, Čerević, Boljevci, Karlovčić, Prhovo, Mali Radinci, Golubinci, Neradin, Sremska Kamenica, Starčevo, Vojka, Maradik, Krušedol, Batajnica, Belegiš, Novi Slankamen, Krčedin, Sombor, Subotica, Martonoš, Ravno Selo, Čurug, Gospođinci, Žabalj, Futog, Kovilj, Srpski Krstur, Sanad, Mokrin, Padej, Novo Miloševo, Srpska Crnja, Itebej, Perlez, Farkaždin, Čenta, Opovo, Ilandža, Vršac, Čenej [1]
  3. A tȏ je tȃ pràšina, sȇno pròpada po tѐbi zȁ vrat. Tovariševo [1]
  4. Jármovi su bíli na vrátu i ȉznad njȋ dȑvo ȍkovāno. Čenej [1]
  5. Mȁnja dѐca su ѝmali svȉ zvònčiće oko vrȃta, pa ònu trȁku tròbōjnu. Aradac [1]
  6. Vrȃt od kòse, pѐtica, tȗ di je rȇz, tȍ se zòve pѐtica. [10] [11] Đala, Neštin, Begeč, Novi Sad, Ravno Selo, Čurug, Gospođinci, Žabalj, Kać [1]
  7. Kòsa se kȗpi. Svȁka kòsa je u vrátu nȃjslàbija i prílikom kòšēnja dȏđe do pȕcānja. Ȅ, ȍnda smo prȁvili tȇ nȍve vrȁtove i nȉtovāli sa po dvȁ nѝtna. Sot [1]
  8. Šmȏl je bȉo šmȏl, a vrȃt je bȉo vrȃt. Kad nȅ što ѝskӣvam, pa kad nȅ ide s vrȃtom kȁko trȅba, ȍnt se òkrēne šmȏl. Vrȃt je ònaj tȗpi dȅo. [10] Novi Sad [1]
  9. Ako su čamci u vodi pričvršćeni, dva čamca. I jedni imadu vrat i palčeve. [2] Perlez [1]
  10. Na samici [tamburi] razlikujemo tri dela: trup, vrat i glavu. [12] [1]
  11. Pȉjem na sísak jel na vrȃt. [13] Sot, Deronje, Tovariševo [1]

Izrazi:

  1. ("biti na nečijoj brizi"). Sombor, Novo Miloševo, Vršac [1]
  2. pȁsti nȅkome okovrȃta ("snažno nekoga zagrliti"). Sombor, Vršac [1]
  3. pasti nekome na ˜ ("biti na nečijoj brizi"; "Ali mu nije doteklo, morao je raditi da bi kasnije u potpunosti, sa majkom Danicom, svojoj deci „pao na vrat“"). Sombor [1]
  4. sȅsti/zàjašiti nȅkome nȁ/zȁ vrāt ("nametnuti se kome"). Sombor [1]
  5. slòmiti nȅkome ˜ ("upropastiti nekoga"). Sombor, Vršac [1]
  6. skȉniti s vrȃta ("osloboditi se nekoga ili nečega"). Novo Miloševo [1]
  7. ѝmati nȅkoga na vrátu ("isto"). Sombor [1]
  8. vézati ("srljati u propast"). Vršac [1]
  9. skinuti bedu sas vrata ("osloboditi se nevolje, rešiti problem"). Sombor, Vršac [1]
  10. nije mi za vratom ("ne žurim se, imam vremena"). Novi Kneževac [1]
  11. sàgnuti ˜ ("potčiniti se"). Sombor [1]
  12. níje šȉja neg je ˜ ("isto je, svejedno je"). Vršac [1]
  13. uvȁtiti nȅkoga za ˜ ("zapretiti nekome"). Vršac [1]
  14. ùzēti/natòvariti nȅšto nȁ vrāt ("preuzeti obavezu, upustiti se u nešto"; "Od pѐtnājz gȍdӣna ȏn je ȕzo nȁ vrāt tȃj švȅrc — tȏ što se švȅrcovālo — prodávo njȉnu ròbu"). Ruma, Novo Miloševo, Vršac [1]
  15. kr̀jati ˜ s nȅkim ("biti u tajnoj ljubavnoj vezi, švalerati se"). Novo Miloševo [1]
  16. natovariti/uzeti bedu na ˜ ("nametnuti problem samom sebi ili drugome"). Sombor, Kovilj, Novo Miloševo, Vršac [1]
  17. imȁti na ˜ ("brinuti o nekome"). Vršac [1]
  18. Kríviti ˜ ("iščekivati nekoga, istezati vrat da bi se bolje videlo"). Vršac [1]
  19. skȉnuti brȉgu s ("isto"). Sombor, Kovilj, Vršac [1]
  20. skȉnuti se nȅkome s vrȃta ("osamostaliti se"). Sombor, Vršac [1]
  21. vrat skrljo, dabogda! ("kletva"). Jasenovo [1]

Asocijacije:

[1.1.] [[]]

Izvedene reči:

[1.1.] vratnik, okovratnik


Reference

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 1,32 1,33 1,34 1,35 1,36 1,37 1,38 1,39 1,40 1,41 1,42 1,43 1,44 1,45 1,46 1,47 mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić, dr Dragoljub Petrović; Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, Matica srpska, Novi Sad
  2. 2,0 2,1 Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.
  3. Svetlana Malin-Đuragić, Ribarska terminologija Koviljskog rita (rukopis magistarskog rada).
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 Gordana Vuković—Žarko Bošnjaković—Ljiljana Nedeljkov, Vojvođanska kolarska terminologija. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1984, 258 str.
  5. Žarko Bošnjaković, Pastirska terminologija Srema. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1985, 174 str.
  6. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 82, 115, 116.
  7. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 198, 231, 298.
  8. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 174, 179, 264.
  9. Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).
  10. 10,0 10,1 Dejan Miloradov, Kovačka i potkivačka terminologija južne Bačke i severnog Srema (rukopis magistarskog rada).
  11. Gordana Dragin, Iz ratarske i povrtarske terminologije Šajkaške. — SDZb, HHHVII, 1991, 623—708.
  12. Konji vrani. 1987, 326 str, str. 187.
  13. Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1988, 508 str.

Srodni članci sa Vikipedije:

[1] vrat