božićni

božićni

božićni (српски, ћир. божићни)[уреди]

Облици:

  1. -a, -o, bòžićni, bóžićni, božȉćni [1]

Значења:

  1. Deo hrane pripremljene na Badnji dan koja se ostavi u vreću za jedno sa mrvama sa stola da preko go dine služi kao lek. [1]
  2. Crkvena pesma posvećena Božiću. Вршац[1]
  3. Komadi pečenog testa od belog brašna s prigodnim predstavama i ukrasima. Вршац[1]
  4. Umivanje vodom u koju je stavljena crvena jabuka kako bi ukućani bili rumeni i zdravi. Черевић[1]

Примери:

  1. Tȃj džȁčić, pa se mȅte na líce, pa se ùpāli kùčine, òno od kùdelje, i tȁ bòžićna svéća — tȏ se tàko bȁjalo. Елемир Бачинци Черевић Краљевци Буђановци Бешка Чортановци Бачко Петрово Село Сивац Ђурђево Нови Сад Српски Крстур Кикинда Перлез Фаркаждин Чента Баранда [1]
  2. Za Bóžić je bílo bóžićni koláči. Стари Сланкамен [1]
  3. Zato što je pȏs, ȍnda je božȉćni pȏs. Вршац [1]
  4. Za Božić su se mesili božićnji kolači: „guvno”, „boži nji kolač” koji će se prerezati. Božićnji kolač se reže prvi dan Božića po podne. [2] [1]
  5. Na Badnji dan svaki prvi zalogaj se meće u stranu, to domaćica pokupi i metne u vreću, za jedno sa po malo od svega onoga što je bilo u kotarici sa božićnim kolačem (jabuka, beli luk) i suši na tavanu. I mrve sa stola [se] pokupe i stave u tu kesu. To zovu „božićna večera” i time će preko godine lečiti bolesnike. [3] Стапар [1]


Референце[уреди]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 Речник српских говора Војводине, измењено и допуњено издање у 4 тома, приредили мр Дејан Милорадов, Катарина Сунајко, мр Ивана Ћелић и др Драгољуб Петровић, Матица српска, Нови Сад.
  2. Миленко С. Филиповић, Различита етнолошка грађа из Јарковца (у Банату). — ЗДН, 11, 1955, 81—117, стр. 108.
  3. Софија Димитријевић, Етнолошка истр. живања у околини Сомбора. — Рад, 18—19, 1969—1970, 83—100, стр. 94.

Напомене[уреди]