jȁma

jȁma

jȁma (srpski, ćir. jȁma)[uredi]

Imenica[uredi]

jȁma, ž

Kategorije: ob.


Oblici:

  1. jama [1]

Značenja:

  1. Prirodna ili napravljena rupa, udubljenje u zemlji. [1]
  2. Udubljenje u kome se skriva riba. [1]
  3. Šupljina, otvor, rupa na raznim predmetima uopšte. [1]
  4. Podzemno iskopano skrovište, spremište. [1]
  5. Velika jama, iskopana u zemlji, u koju se smeštaju žitarice. [1]
  6. Isto. [1]

Primeri:

  1. Vòda sáma tȏ njȏj proválla i ȉskopāla njȏj tȗ jȁmu. Gospođinci [1]
  2. Pȕšćadu po jȁmama tȅ mámke, tàko da trȕju tȅ r̀čkove. [2] [3] [4] [5] [6] Tomaševac Subotica Đurđevo Kać Đala Mokrin Novo Miloševo Itebej Žitište Jaša Tomić Farkaždin Ilandža [1]
  3. Ȉskopo je rȕpu, jȁmu da ga sàrāne. Vojka [1]
  4. Keca tera iz jama ribu. Ima jame, ukrtoži se riba nasred kanala. Bačko Gradište [1]
  5. Som pobegne u jamu, on ima jamu. [7] Đurđevo [1]
  6. I ȍnda tȏ kada nàsūčemo tȕ cȇv, ȍnda mȅtemo u òvu jȁmu i u òvu, i ȍnda tkȃmo. Deronje [1]
  7. Tȏ su jȁme bíle kȍpāno dubòko, jel ȉma tȗ — ȅvo, evo tȗ mu sȁd kȕća sȇda. Đala [1]
  8. Prvobitna spremišta za žito bile su žitne jame. [8] Sremska Mitrovica [1]
  9. Nèko je ȉmo i žìtnu jȁmu za žȉto. [9] Banatsko Aranđelovo [1]
  10. Tȗ je bíla žìtna jȁma se zvála. Đala [1]
  11. Zȏb su dȑžali nà ulici, ȉskopana jȁma, ìspāljena i tȗ je dȑžāna zȏb — zòbna jȁma. [9] Sivac [1]


Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 162.
  3. Ljiljana Nedeljkov, Geografski termini u Šajkaškoj. — ZFL, HHHIV/1, 1991, 155—160.
  4. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 230.
  5. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 79.
  6. Paorske kuće. 1993, 440 str, str. 56.
  7. Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.
  8. Žito. 1988, 208 str, str. 52, 54, 70.
  9. 9,0 9,1 9,2 9,3 9,4 Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1988, 508 str.
  10. Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).

Napomene[uredi]