Pređi na sadržaj

grlo

grlo

Srpski

Padež Jednina Množina
Nominativ grlo grla
Genitiv grla grla
Dativ grlu grlima
Akuzativ grlo grla
Vokativ grlo grla
Instrumental grlom grlima
Lokativ grlu grlima

Imenica

grlo, s

Grlo

Kategorije: rib.ob.


Slogovi: gr-lo,  mn. gr-la


Značenja:

[1.] Grlo je organ koji spada pod sistem organa za disanje. Nalazi se pred jednjakom u visini četvrtog i petog krajnika.
[2.] Jedinka stoke. [1]
[3.] Jedinka stoke ostavljena za razmnožavanje. [1]
[4.] Isto. [2] Bukovac Tovariševo[1]
[5.] Okrugla cev kroz koju prolazi voda u jendecima. [1]
[6.] Veći otvor na vrški. [1]
[7.] Manji otvor na vrški. [1]
[8.] Isto. [1]
[9.] Donji, najširi deo pletene košnice. [1]

Poreklo:

[1.1.] iz praslavenskog:

Sinonimi:

[1.1.] guša [1]
  1. glas [1]
  2. grlić [1]
  3. vok [1]


Primeri:

[1.1.] A mȍja sȅstra Mára, óna kad se ȕdala, óna bȍlovala od takȍ gȑla. [3] Izbište, Novo Miloševo, Kumane [1]
[1.2.] Víkala sam ȉzrӣkom kȍlko me gȑlo dònosi, i jòpet me nѝje čȕvo. [4] Farkaždin [1]
[2.1.] Najčešće je u štali bilo tri konja i dve krave, mada je broj grla stoke varirao i zavisio od rodnosti godine. [5] Pančevo Dobrica [1]
[3.1.] Ako je jѐdno, ȍnda je príplodno gȑlo. [2] Tovariševo Bukovac [1]
  1. Tȏ je gȑlo što sȉpāš […], óde se kòd nās tàko zválo. [6] Subotica, Ledinci, Čortanovci, Ugrinovci, Sivac, Kula, Lalić, Deronje, Bačka Palanka, Radojevo, Novi Bečej Margita, Vršac [1]
  2. Ćúpa ȉma sa šȉrim gȑlom. Obrež [1]
  3. Ovo je, na primer, grlo gde ulazi iz reke i sad se širi na primer ovamo, pravi baru. [7] Stari Slankamen [1]
  4. Grla u selu ima tako uzanih da treba paziti prilikom prelaska preko njih, naročito kada je kiša, da se ne upadne u jendek. Novo Miloševo [1]
  5. Vrška imade krila i imade dva grla: veliko imade ostrag od krila a malo napred. A kroz veliko većinom riba uleti napred. [7] Morović [1]
  6. ima svoja dva grla. Ima zadnje grlo. To je uzano tako, a može ući matadori od tries-četrdeset kila kroz ta mala vrata [ShLR]. Klenak, Bezdan [1]
  7. Kuculj je prednji deo vrške, a leđa su zadnji deo, al u kuculju ima još malo grlo. [7] Morović [1]
  8. Vrška imade krila i imade dva grla. [7] Morović, Klenak, Bezdan [1]
  9. Òdgore je ѝšlo ȕzano, pa svȅ šȉre, tàko da je gȑlo bílo nȃjšȉre i dȍle se òstavljala jѐdna rȕpa za ѝzlaz pčȇla. [8] Čerević [1]

Izrazi:

[1.3.] koliko ga ˜ nosi / kolko me ˜ donosi ("svom snagom, što glasnije, na sav glas"; "Víkala sam ȉzrīkom kȍlko me gȑlo dònosi, i jòpet me nìje čȕvo"). Jasenovo [1]
  1. ("smetati"). Novo Miloševo, Vršac [1]
  2. Ko vàljušak u gȑlu ("nešto što posebno smeta"). Sombor, Novo Miloševo [1]
  3. stȁti nȅkome ȕ grlo ("isto"; "Jȏj, nèmōj, mȍlīm te, da mi nȅko ȕ grlo tȁmo stȁn"). Bačinci [1]

Asocijacije:

[1.1.] guša, grkljan

Izvedene reči:

[1.1.] [[]]



Prevodi

Reference

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 Anđelka Petrović, Pastirska terminologija Bukovca (rukopis diplomskog rada).
  3. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 78.
  4. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 288.
  5. Konji vrani. 1987, 326 str, str. 49.
  6. Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1988, 508 str.
  7. 7,0 7,1 7,2 7,3 Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.
  8. Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).

Srodni članci sa Vikipedije:

[1] grlo