rovašiti

rovašiti

rovašiti (srpski, lat. rovašiti)[uredi]

Glagol[uredi]

rovašiti, {{{vid}}} neprel.

Imenica[uredi]

rovašiti, {{{rod}}}

Kategorije: pren.pren.trp.


Oblici:

  1. -im [1]
  2. -ȃšim, se [1]
  3. -a, -o [1]

Značenja:

  1. Obeležiti, obeležavati rovašem. [1]
  2. Naneti, nanositi telesnu povredu nekome. [1]
  3. Ostaviti, ostavljati trag, obeležiti, obeležavati. [1]
  4. Preturiti, preturati po nečemu. [1]
  5. Obeležen rovašem. [1]
  6. Upadljiv, uočljiv po kakvoj telesnoj mani, specifičnom obeležju. [1]

Primeri:

  1. Rovašila se marva i živina. [2] [3] [1]
  2. Jȃ mòje kȍkōši ròvāšim tàkō što svȁkoj oséčēm dvȃ nȍkta na dѐsnōj nògi. Laćarak [1]
  3. Ta svȁki čȁs tȃ Márina živѝna kod mѐne u àvliji, a nȉkad da je ròvāši već jedàred, pa će kásti pȍsle da sam joj pòarala svȅ jȃ. [4] [5] Jaša Tomić Bačinci Rumenka Subotica Turija Čurug Ravno Selo Gospođinci Žabalj Kać Taraš Šurjan Boka Neuzina Sefkerin Lovra Ivanda [1]
  4. Izvѐdu marvínče, krȁvu, bíka, jùnicu — i kȗm ròvāši tȏ, raséče ȕvo. Martonoš [1]
  5. Rovašenje je najstariji način obeležavanja stoke. [6] [1]
  6. Marva se obeležavala žigosanjem, a živina rovašenjem. [1]
  7. E tȃj mȏj Káda ko da je júče pȍčo da se brȉje; svȁki pȗt mȏra da se rovȃši ko da su ga vrȁne čvákale. Boka Jaša Tomić Šurjan Neuzina [1]
  8. Starost je rovašila stogodišnje telo, ugušila život, ućutkala je zauvek. [7] [1]
  9. Ko mi je rovášio po torbi? Ravno Selo [1]
  10. Sve su moje kokoške rovašene. U svih je odsečen palac, pa se ne mogu pomešati sa komšijskim. Begeč Mokrin Kikinda [1]
  11. Mòja je živѝna ròvāšena. [5] Laćarak Subotica Turija Čurug Ravno Selo Gospođinci Žabalj Kać Lovra Ivanda [1]
  12. Rovašen je od Boga. [1]
  13. Štȁ se sȁd svȉ tȗ cikѝrate kad vam déte nevàljalo, bȅga, pѐntra se kojekùda i dà da je fȕrt ròvāšeno. Neuzina Jaša Tomić Šurjan Boka Ivanda [1]


Izvedene reči:

  1. rovašenje [1]
  2. rovašen [1]


Izrazi:

  1. Ròvašen u mozak ("luckast"). Bačinci [1]

Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Mila Bosić, Ženidbeni običaji Srba u Bačkoj. — Rad, 34, 1992, 137— 158, str. 151.
  3. Mila Bosić, Ženidbeni običaji Srba u Banatu. — Rad, 33, 1991, 133—162, str. 148.
  4. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 522.
  5. 5,0 5,1 Gordana Galetin, Iz leksičke problematike severne Šajkaške. — PPJ, 16, 1980, 59—92.
  6. Milivoje Milosavljević, Stočarstvo u severnom Banatu. — Rad, 12— 13, 1964, 69—101, str. 88.
  7. Milena Šurjanović, Srednja vrata. Novi Sad (Prometej), 2005, 149 str, str. 39.

Napomene[uredi]