pȓvi

pȓvi

pȓvi (srpski, lat. pȓvi)[uredi]

Prilog[uredi]

pȓvi, pril.

Kategorije: rib. ob. rib. rib.rib. ob. rib. rib.rib. ob. rib. rib.rib. ob. rib. rib.


Oblici:

  1. -a, -o, prvi [1]

Značenja:

  1. Najbolji kvalitet. [1]
  2. Veći otvor na vrški. [2] Klenak[1]
  3. Matica koja se ranije izlegla. [1]
  4. Veći otvor na vrški. [1]
  5. Supa, čorba. [3] Senpeter[1]
  6. Prva poseta mladenaca nevestinim roditeljima posle svadbe. [4] Mokrin Čenta Baranda[1]
  7. Roj koji se prvi izroji. [1]
  8. Osoba koja sa buklijom poziva u svatove, buklijaš. [1]
  9. Veći otvor na vrški. [1]
  10. Pre čega drugoga. [1]

Primeri:

  1. Kudelja se prerađuje velikim grebenima [...] a tek posle trećeg grebena dobija se fino vlakno, „prva vrsta”. [5] [1]
  2. Tȃ pȓva mȁtica ne vȋče. [6] Bela Crkva [1]
  3. Onda dolazi prvi obruč, uvoda, prva uvoda i druga uvoda, drugi slup. [2] Bosut [1]
  4. Tȗ gȍdinu ne ròdi nȉšta, drȕgu gȍdinu... nȅke zvónce bȕde..., ȍndak trȅću gȍdinu — to je pȓvi rȏd. Beška Subotica [1]
  5. U pȓvim rȍju nȉkad nȇma mláde mȁtice. [6] Melenci Jarak Jakovo Tovariševo Gardinovci Srpski Krstur Margita Veliko Središte [1]
  6. Buklija je značajna po tome što se toga dana kiti i pojavljuje „prvi svat" u predstojećoj svadbi, tzv. buklijaš. [1]
  7. Vrška ima prvi šlup i drugi šlup. Šlup, to je ono unutri, što uvlači. [2] Bačka Palanka [1]
  8. Pȑvo smo ѝšli na rúčak. Obzir [1]
  9. Pȑvo se vóda mȅte u kázan. Vršac Sombor Novi Sad Bašaid [1]
  10. Pȑvo mȕški vúču žȅnske, ȍnda žȅnski vúku mȕške. Šimanovci [1]
  11. Kad ustȁneš, pȓvom u komšȉju poglȅdaš. Pavliš Izbište [1]
  12. Pȓvom prekȑsti sȍbu sa orȁsi, i ȍnda báca decȁma orȁje. Vršac [1]


Izrazi:

  1. [1]
  2. sup najprvi ("najglavniji, najbolji, najveći"). [1]
  3. izprve ruke ("prvi pokušaj, prva ponuda"; "Devojke kazuju cenu"). [1]
  4. pȓvo skóči pa ȍndak réci „ȍp” ("ne raduj se pre vremena, pre nego što je stvar gotova"). Vršac [1]
  5. Bȏg jepȓvo sѐbi brȃdu stvòrio ("svako je sebi najpreči"). Vršac [1]
  6. prvom kitica, drugom ritica ("prvom detetu kupuje se nova odeća, a mlađi nasleđuju staru"). Melenci [1]

Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 2,2 Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.
  3. Ivana Lovrenski, Leksika pojedinih običaja i narodnih verovanja u govoru Srba u Velikom Senpetru (rukopis diplomskog rada).
  4. Mila Bosić, Ženidbeni običaji Srba u Banatu. — Rad, 33, 1991, 133—162, str. 153.
  5. Rajko R. Nikolić, Šajkaška narodna nošnja. Srpske narodne nošnje u Vojvodini. Novi Sad (Matica srpska), 1953, 57—75, str. 3.
  6. 6,0 6,1 Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).

Napomene[uredi]