mástan

mástan

mástan (srpski, lat. mástan)[uredi]

Kategorije: pren.odr. vid.bot.


Oblici:

  1. mastan, másno, másna [1]
  2. mastan [1]
  3. -a, -o, mastan [1]
  4. -o GBnj, -a, -o Ss, mastan [1]
  5. mastan [1]

Značenja:

  1. Koji je pun masti, začinjen mašću. [1]
  2. Lascivna šala. Vršac[1]
  3. Vrsta pogače. [1]
  4. Aljkava, neuredna osoba. [1]
  5. Natrijum-hidroksid. [1]
  6. Uprljan, umazan mašću, umašćen. [1]
  7. Nepristojan, dvosmislen (o rečima). [1]
  8. Koji je pun masti, začinjen mašću. [1]
  9. Caltha palustris. Susek Sviloš[1]

Primeri:

  1. Másan ti je tȃj kòlāč, Kȃto, ne vàlja tàko da cúri mȃs i nѐmoj tàko da nàmažeš plȅk. [2] [3] [4] [5] [6] Jaša Tomić Šimanovci Silbaš Zmajevo Gospođinci Đurđevo Vilovo Srpska Crnja Melenci Elemir Šurjan Boka Neuzina Farkaždin Sakule Sefkerin Izbište Jasenovo Deska [1]
  2. Od òvčijeg mléka je lȅpši, màsnӣji sȉr nego krȁvljii. [7] Kikinda [1]
  3. Pa òbično sѝtni koláči, nàprave tȏrtu, ili nàpravidu másnu pògaču. Beška Subotica Turija [1]
  4. I ȏn je skȉno i tȁvan zàbravijo, i òna dòšla dóle, prѐpravila másnu sódu i pȍpila. [8] Zrenjanin Novi Kneževac [1]
  5. I ȍnda na krȃj sѐla mѐtli su másne sóde i bȕrādi, i pѐrēš rȗke, i gȁziš po slȁmi, di su mѐtli másne sóde, da nȅ bi se prȉnela bȍlest u drȕga sѐla. Deronje [1]
  6. Nòsili smo kȓpa da dȍbijemo sóde másne, da kȕvamo sàpӯn. [1]
  7. Pȁzi da kòmšija, kòmšinica kad istrése, da ti ne òbriše sȗd, ȍnda nȇće nam se svȋnje gòjiti, nek tàkāv mástan vrȃti sȗd. Kula Đurđevo [1]
  8. Obično tu bude puno „masnih" izmišljotina. [9] Melenci Novo Miloševo Novi Bečej Kumane [1]


Izvedene reči:

  1. masni [1]


Sinonimi:

  1. maslen [1]


Izrazi:

  1. [1]
  2. pòjō bi imásno ćȅbe [1]
  3. pojo bi imasnu opiraču ("isto"). [1]
  4. Ješćeš ti i šunigle imasno ćebe kad si gladan ("kao prekor osobi koja je izbirljiva u hrani"). Senpeter [1]
  5. biti proždrljiv, lakom na hranu’ Mokrin [1]
  6. pojo bi imasnu štaniclu ("isto"). [1]

Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 56, 60.
  3. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 136, 144.
  4. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 36, 110.
  5. Sofija Rakić-Miloradović, O govoru Deske. — ESM, 3, 2001, 52—67, str. 55, 58.
  6. Svetlana Malin-Đuragić, Ćurčijski zanat u Kovilju (rukopis).
  7. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 121.
  8. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 154.
  9. Mile Popov, Svadba u severnom Banatu. — Rad, 18—19, 1969—1970, 29—72, str. 37.

Napomene[uredi]