guša

guša

Srpski

guša (srpski, lat. guša)


Imenica

guša, ž

Kategorije: ob.rib.


Značenja:

[1.] Grlo. [1]
  1. Otvor na vrški, bubnju, batari. [1]
  2. Veći otvor na vrški. [1]
  3. Manji otvor na vrški. [1]
  4. Isto. [1]
  5. Veći otvor na vrški. [2] Klenak[1]
  6. Isto. [1]
  7. Levkasto suženje unutar vrške. [3] Kovilj[1]

Poreklo:

[1.1.] iz praslavenskog:

Primeri:

  1. Uvatio ga za gušu i ne pušta. Đurđevo [1]
  2. Vȁta se zȁ gušu, spòpala ga nȅka vȁtra i sàmo mѐne belája. Šurjan [1]
  3. Ȉma dáska, kanȁp, oko gȕše, i tȏ se lȗpa, klepȁla. [4] [5] [6] Izbište Čerević Ruma Subotica Kać Itebej Kumane Jaša Tomić Boka Neuzina Farkaždin Krašovo [1]
  4. Bòlē ga gȕša. [7] Pačir Đurđevo Begeč Novo Miloševo Taraš Aradac Deska [1]
  5. Dòbrō si nàkljukala ovu gȕsku, pȕnā joj gȕša. Pačir Bačinci Đurđevo Kać Begeč Opovo [1]
  6. Usѝsava nȅktār, nàpuni gȕšu i dòlazi u kȍšnicu. [8] Novi Bečej Sivac Mokrin [1]
  7. Ѝmā gȕšu. Bačinci Susek Sviloš Laćarak Pačir Zmajevo Begeč Deska [1]
  8. Tȗ se nȁbije tráve ili sȇna il nȅka kȑpa, a óde je plѐteno gȍre gȕša. [2] [3] Kovilj Sremska Mitrovica Klenak Čenta [1]
  9. To se zove šlup, zadnji je šlup, al ovo je guša. U gušu riba ulazi. Novi Sad [1]
  10. Prednja guša — to je velika. [2] Čenta Sremska Mitrovica [1]
  11. ima prva guša, ima druga guša sa četiri obruča. Ranije je bilo pet [ShLR]. Klenak [1]
  12. Vrška ima krilo, prednju gušu, zadnju gušu. [2] Perlez [1]
  13. Prednja guša — to je velika, a ona natrag, ona je mala guša. [2] Čenta Sremska Mitrovica [1]
  14. ima krilo, prednju gušu, zadnju gušu [ShLR]. Perlez [1]

Izrazi:

  1. ("pritegnuti, prikleštiti"; "Ja bi sad predsednika za gušu da sve on prevuče što selu brašna treba"). Sakule [1]
  2. tebi kašika oko guše ("kaže se ukućaninu kad zakasni na obed"). Jasenovo [1]
  3. Sit do guše ("potpuno sit"). Kovilj Novo Miloševo [1]
  4. do gȕše ("preko mere"; "A da je bílo i zùbače i tráve, dò guše"). Subotica [1]
  5. ȍće dúša da mi ѝzāđe na gȕšu ("teško je"). Šimanovci [1]
  6. ko sluša puna ˜, ko ne sluša prazna ˜ ("kaže se neposlušnom detetu kada traži da jede"). Jasenovo [1]
  7. izaći na gušu ("osećati teškoću"; "Ȍće dúša da mi ѝzāđe na gȕšu"). Šimanovci [1]
  8. imati prostranu gušu ("biti pijanica"). Begeč [1]
  9. Vȁtati za gȕšu ("prisiljavati nekoga na nešto"). Vršac [1]

Asocijacije:

[1.1.] grlo, grkljan

Izvedene reči:

[1.1.] [[]]


Reference

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 1,32 1,33 mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić, dr Dragoljub Petrović; Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, Matica srpska, Novi Sad
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.
  3. 3,0 3,1 Svetlana Malin-Đuragić, Ribarska terminologija Koviljskog rita (rukopis magistarskog rada).
  4. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 79, 307.
  5. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 276.
  6. Jovan Živojnović, Krašovani — beleške, narodni običaji i primeri jezika. — LMS, 243, 1907, 52—79, str. 73.
  7. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 79.
  8. Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).

Napomene