žut

žut

žut (srpski, ćir. žut)[uredi]

Kategorije: odr. vid.bot. bot. zool. bot. zool. zool. zool. zool.bot. bot. zool. bot. zool. zool. zool. zool.bot. bot. zool. bot. zool. zool. zool. zool.


Oblici:

  1. -o, žúta, žȗti, -a, žúto [1]
  2. žȗta, bànātska, pčȅla [1]

Značenja:

  1. Rasa pčela. [2] Jarak Sombor Bačko Petrovo Selo Bačko Gradište Kikinda Alibunar Dupljaja[1]
  2. Glina, ilovača. [1]
  3. Vrsta malarije febris flava. Đurđevo[1]
  4. Svečana zaprežna kola na dva točka, čeze. [1]
  5. Isto. Crvena Crkva[1]
  6. Rasa pčela. [1]
  7. Hleb, pogača od kukuruznog brašna. [3] Senpeter[1]
  8. Med žute boje. [1]
  9. Sorta pasulja. [1]
  10. Isto. [1]
  11. Šećer žute boje. [1]
  12. Testo sa medom. [1]
  13. Vrsta vrbe Salix alba. [4] Erdevik[1]
  14. Kao deo botaničkih i zooloških naziva. [1]
  15. Caragana. Bačinci Susek Sviloš Taraš[1]
  16. Vrsta karaša. [1]
  17. Cucurbita melopepo. Subotica Sombor[1]
  18. Ardeola ralloides. [5] Kovilj[1]
  19. Vrsta ptice. [1]
  20. Vrsta soma. [1]
  21. Isto. Lovra[1]
  22. Koji je požuteo od bolesti, iscrpljenosti. [1]

Primeri:

  1. A nà nama nȍvo odélo i nȍve žȗte čȉzme. Martonoš [1]
  2. Obuko se u žuto ko Vla. [6] Crvena Crkva Deronje Đurđevo Itebej Farkaždin Sakule Lovra [1]
  3. Tàkō [j]e bílo nȅšto: ni žúto ni rózlo, a kao po pésku onàko várnica sìjala. Đala [1]
  4. Drȍplja — kao ćȗrka, vȅlika, dȅvet kȋla, dȅset kȋla (spȍro lètu, téške; vȉše žúte) — jȇ se, kȍljē se. [7] Novo Miloševo [1]
  5. Podovi su osta li „zemljani” i oni su nedeljno jednom pod mazivani žutom glinom. Sombor [1]
  6. Žȗta zѐmlja — tȗ nȉšta ne ròdi. [2] [8] [9] Kać Pećinci Svetozar Miletić Nadalj Čurug Gospođinci Žabalj Mošorin Kovilj Titel Veliko Središte Vršac Dupljaja [1]# Poput oglodanih crnih kostura dotrajavali su u njima fijakeri i karuce, „žuta kola” ili čeze. [10] Subotica [1]# Žȗte slòvenačke pčȅle se mȁnje ròjē. [2] Vašica Gardinovci [1]# Žȗti mȇd bȕde od sùncokrēta. [2] Banatsko Aranđelovo Jamena Jarak Novi Karlovci Žednik Bačko Gradište Mošorin Gardinovci Kikinda Bašaid [1]# Od svȍg jȅla jȃ nȃjvòlijem žȗta pasúlja. [8] [11] Čurug Nadalj Gospođinci Žabalj Kać Mošorin Kovilj Titel [1]# Bȉo je nȅkad i žȗti šѐćer. Buđanovci Kać [1]# Pa dolazi bandar, karaš, zlatni karaš, jel imamo žuti karaš, imamo zlatni karaš. [12] [5] Elemir Kovilj Futog [1]# Òvo je kòvāč smo zváli. Žȗti kȏs tȍ je bȉo. Deronje [1]# Ovi [somovi] koji su žuti, beli — ti su mirniji, a crni, taj je nekako žući, onako bešnji. [12] Sremska Mitrovica [1]# Jȁ sȁv žȗt, bȍlestan, bȏlan, prȅbolan. Vojka [1]


Izrazi:

  1. ˜ ko dunja Jasenovo [1]
  2. ˜ ko limun Kikinda Sakule Jasenovo Crvena Crkva [1]
  3. ˜ ko vosak Jasenovo Lovra [1]
  4. nagrèbati kožȗti Mokrin [1]
  5. nagrabusiti kožuti mačak Čerević [1]
  6. najèbati kožuti ("Ako je čȕla da sam bȉo u Zrènjanin s Vídom, a òna veštìčara Désa će da tr̀či da joj kȃže, ȍnak sam nȁjebo ko žȗti"). Ilandža Šurjan Boka Neuzina [1]
  7. Žuti žutuju, a rumeni putuju ("bolešljivi žive duže nego zdravi"). [1]
  8. ˜ ko dukat. — Ȍn bȕde žȗt ko dùkat ("Ȍn bȕde žȗt ko dùkat"). Beška Crvena Crkva [1]

Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 1,32 1,33 1,34 1,35 1,36 1,37 1,38 1,39 1,40 1,41 1,42 1,43 1,44 1,45 1,46 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).
  3. Ivana Lovrenski, Leksika pojedinih običaja i narodnih verovanja u govoru Srba u Velikom Senpetru (rukopis diplomskog rada).
  4. Dejan Miloradov, Dendronimi Fruške gore (rukopis).
  5. 5,0 5,1 Svetlana Malin-Đuragić, Ribarska terminologija Koviljskog rita (rukopis magistarskog rada).
  6. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 136.
  7. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 123.
  8. 8,0 8,1 Gordana Dragin, Iz ratarske i povrtarske terminologije Šajkaške. — SDZb, HHHVII, 1991, 623—708.
  9. Paorske kuće. 1993, 440 str, str. 20.
  10. Konji vrani. 1987, 326 str, str. 83.
  11. Paorske kuće. 1993, 440 str, str. 55.
  12. 12,0 12,1 Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.

Napomene[uredi]