topiti

topiti

topiti (srpski, ćir. topiti)[uredi]

Glagol[uredi]

topiti, {{{vid}}} neprel.

Kategorije: rib.


Značenja:

  1. Potapati, uranjati u vodu (kudelju, lan, konoplju i sl.). [1]

Primeri:

  1. A zašto se riba mogla tada [mrestiti]? Zato što su onda vode topile svakog proleća, pa i u jesen, pa nekad i u leto. [2] Morović [1]
  2. Kudelja i lan se u njih „bere, topi, tare...”. [3] Krašovo [1]
  3. Kudelja se „topi”, suši. pa se lupa na „cecalicu” (trlica), zatim se opet topi, pa u „valjonicu”. [4] [1]
  4. I kad se počùpā, nȍsi se na Sávu i tòpī. Laćarak [1]
  5. A kad topímo tȗ kùdelju, ȍnda rȉba se dȉgne. Deronje Kovin [1]
  6. Tȏ se pȍsle béli, topȋ se, pȅre u cȇđ. Izbište [1]
  7. Tòpljēnjem kùdelje se trȕje rȉba. [5] Kovilj [1]
  8. Jednu vršku napravite. Sa čuvanjem i s otim kamenom, češće da je topite da izdura godinu dana. [2] Klenak [1]
  9. Ima neki puta i plavim kamenom topimo [vrške]. [2] Bačko Gradište [1]


Izvedene reči:

  1. tòpljēnje [1]


Sinonimi:

  1. plaviti [1]
  2. plavisati [1]


Glagol[uredi]

topiti, {{{vid}}} neprel.

Oblici:

  1. -i, se [1]

Značenja:

  1. Prevoditi u tečno stanje pod uticajem toplote. [1]

Primeri:

  1. O zabijačama se topi slanina i dobija se mast i čvarci. Begeč [1]
  2. U aràmiji se tòpio, čȉst vȍsak se dìzo gȍre. [6] Gardinovci [1]
  3. Ȅ, tȏ topímo kad òćemo lȅba da mȇsimo. [6] Aradac Jamena Neštin Vizić Sremska Mitrovica Čerević Bešenovo Klenak Ruma Irig Obrež Pećinci Novi Karlovci Subotica Svetozar Miletić Sombor Sivac Kula Vrbas Bačko Gradište Despotovo Žabalj Mošorin Kać Novi Sad Futog Banatsko Aranđelovo Novi Kneževac Mokrin Iđoš Kikinda Radojevo Srpska Crnja Bašaid Itebej Boka Konak Idvor Čenta Sefkerin [1]
  4. Tȕ tȍpim mȃst ù taj bògrāč. [6] Đala Međa Jaša Tomić Ilandža [1]
  5. Ljȗdi ȕzeli vȍsak, topȉli, pa stézali u ȍve džákove. [6] Veliko Središte [1]
  6. I lónac sam jedȃn imȁo sȁmo za tȃj póso što sam topȉo tȃj stȃri vȍsak, kad ga istȍpim, sȉpam u tȗ džakuljȉcu tako vrȉlo. [6] Izbište Vršac Dupljaja Bela Crkva Dolovo Bavanište Dubovac [1]
  7. Òna pȁra koja vrȋ tòpi sȃće. Ilandža [1]
  8. Ka[d] dȏđe na stȅpen gvȏžđe, od hìljadu stepèni, da dȏđe da se tòpi, ȍnda se jȃko bȓzo vȁdi nȁpolje, i dvȃ čèkića, zdrȁvo bȓzo mȏra da se ùdara. Kovilj [1]


Sinonimi:

  1. kuvati [1]


Primeri:

  1. A zašto se riba mogla tada [mrestiti]? Zato što su onda vode topile svakog proleća, pa i u jesen, pa nekad i u leto. [2] Morović [1]


Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.
  3. Jovan Živojnović, Kroz južni Banat (putničke beleške i razmišljanja). — LMS, 255, 1909, 37—64, str. 52.
  4. Rajko R. Nikolić, Šajkaška narodna nošnja. Srpske narodne nošnje u Vojvodini. Novi Sad (Matica srpska), 1953, 57—75, str. 60.
  5. Svetlana Malin-Đuragić, Ribarska terminologija Koviljskog rita (rukopis magistarskog rada).
  6. 6,0 6,1 6,2 6,3 6,4 Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).

Napomene[uredi]