smejati se

smejati se

Srpski

smejati se (srpski, ćir. smejati se)

Glagol

smejati se, {{{vid}}} nesvrš.

Oblici:

[1.1.] -em, se [1]

Morfološke varijacije:

[1.1.] ikavski: -, ijekavski: smijati se, ekavski: smejati se

Slogovi: sme-ja-ti


Značenja:

[1.] Smejati se nečemu što je smešno, nekoj priči ili događaju.
[1.1.] U sanskrtu nailazimo na korenski glagol स्मि [2] (čita se) smi u trećem licu jednine स्मयते [3] (čita se) smajate, jedno od značenja je istovetnog kao i u srpskom jeziku.

Poreklo:

[1.1.] iz praslavenskog:

Sinonimi:

[1.1.] smijati se, smeškati, ismevati [1]


Primeri:

[1.1.] Vȋčemo: „Gȏl!" — i Madžári što sèdu se jȇdu, a mȋ se smèjemo. [4] [5] [6] Zrenjanin, Neštin, Čerević, Veliki Radinci, Ledinci, Vrdnik, Pavlovci, Platičevo, Kraljevci, Buđanovci, Čortanovci, Inđija, Šimanovci, Sremski Mihaljevci, Karlovčić, Deč, Dobanovci, Jakovo, Boljevci, Batajnica, Čurug, Ravno Selo, Gospođinci, Begeč, Srpski Krstur, Srpska Crnja, Novi Bečej, Itebej, Kumane, Međa, Žitište, Šurjan, Boka, Tomaševac, Perlez, Farkaždin, Sakule, Ilandža, Čenta, Baranda, Sefkerin, Borča, Čenej [1]
[1.2.] Žaráča uzȉma kȍ je govornȋk, koji mȍž da lȁže i da prȁvi vȉcove i da se sméje. Jasenovo, Vršac, Kruščica [1]
[1.3.] A òvē se smíjū, kònda su polúdile. [6] Bačinci, Laćarak Subotica, Sivac, Srpski Krstur, Bašaid, Melenci [1]
[1.4.] I ȏn se ȍnda sȃm smȉjo. [5] [6] Pomaz, Morović, Višnjićevo, Berkasovo, Neštin, Martinci, Čalma, Martonoš, Sombor, Stapar, Silbaš, Đala, Srpski Krstur, Banatsko Aranđelovo, Novi Kneževac, Novo Miloševo, Bašaid, Novi Bečej, Melenci, Bata, Senpeter [1]
[1.5.] Smìjaće se ȏn, mȏra se smìjati. Deronje [1]
[1.6.] Nȃjrádije bi se smȅjo na njèga. [7] Deska [1]
[1.7.] Mȋ se svȅ smejémo š njóme na sòkāk. Novi Bečej [1]
[1.8.] Smȅjala sam se ot seka Mȉlice, nȁše pudàrice. Dinjaš, Novo Miloševo, Itebej, Zrenjanin, Čenej [1]
[1.9.] Dȁnica se smìje òd nās. Srpska Crnja, Srpski Krstur [1]

Izrazi:

[1.10.] ˜ nekome u brk ("otvoreno ismevati nekog"). [1]
[1.11.] ˜ nekome iza leđa ("podsmevati se nekome"). [1]
[1.12.] ˜ ko ždrebe ("stalno se smejati"; "Fȕrt se sméje ko ždrȇbe"). Vršac [1]
[1.13.] RSB] [1]
[1.14.] smejati se ko lud na prst ("isto"). [1]
[1.15.] ˜ ko prost na brašno ("isto"). [1]
[1.16.] ˜ ko lud na brašno ("bez razloga se smejati"). Futog, Kovilj, Vršac, Jasenovo [1]
[1.17.] ˜ ko prostulj Crvena Crkva [1]
[1.18.] Ni iza odžaka se nesmijati ("biti uvek ozbiljan, preozbiljan"; "On se ni iza odžaka ne smije"). Silbaš, Tovariševo, Obrovac, Bačka Palanka [1]

Asocijacije:

[1.1.] [[]]

Izvedene reči:

[1.1.] [[]]



Prevodi

Reference

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Sanskrt:[[1]]
  3. Sanskrt:[[2]]
  4. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 159.
  5. 5,0 5,1 Berislav M. Nikolić, Sremski govor. — SDZb, HIV, 1964, 201—413, str. 312.
  6. 6,0 6,1 6,2 Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 23.
  7. Sofija Rakić-Miloradović, O govoru Deske. — ESM, 3, 2001, 52—67, str. 64.