letiti

letiti

letiti (srpski, ćir. letiti)[uredi]

Glagol[uredi]

letiti, {{{vid}}} neprel.

Kategorije: pren.


Oblici:

  1. -im [1]
  2. lètiti [1]

Značenja:

  1. Kretati se kroz vazduh pomoću krila ili mašine. [1]
  2. Zamahom biti bačen u vazduh. [1]
  3. Kretati se velikom brzinom, trčati, juriti. [1]
  4. Biti izbačen sa radnog mesta, gubiti položaj. [1]

Primeri:

  1. Kad lèti, òna preràđuje tȃj mȇd. Sivac [1]
  2. A dvȃ-trȋ ìz Odžāka avióna ȕvek su lètili svȁki dȃn, ko sȁd òvi lóvci što lète. [2] [3] [4] [5] Deronje Jamena Morović Kukujevci Vašica Erdevik Divoš Vizić Neštin Čerević Sremski Karlovci Irig Bešenovo Sremska Mitrovica Ruma Jarak Klenak Pećinci Karlovčić Obrež Jakovo Novi Karlovci Subotica Bački Brestovac Kula Vrbas Srbobran Bođani Tovariševo Despotovo Zmajevo Futog Kać Mol Bačko Petrovo Selo Bačko Gradište Čurug Žabalj Mošorin Gardinovci Đala Srpski Krstur Novi Kneževac Banatsko Aranđelovo Mokrin Iđoš Kikinda Bočar Novo Miloševo Srpska Crnja Radojevo Bašaid Međa Jaša Tomić Boka Konak Novi Bečej Melenci Itebej Elemir Zrenjanin Orlovat Tomaševac Idvor Ilandža Plandište Margita Alibunar Vršac Veliko Središte Čenta Debeljača Sefkerin Dolovo Bavanište Deska Čenej [1]
  3. Drȍplja — kȁo ćȗrka, vȅlika, dȅvet kȋla, dȅset kȋla (spȍro lètu, téške; vȉše žúte) jȇ se, kȍljē se. [6] [3] Novo Miloševo Melenci Omoljica Kovin Dupljaja [1]
  4. Jȃ kao déte se sȅćam kad je bíla prúga, žèljēznica pòšla, pa kad su lȃđe pȍčēle da ìdu, òne lȃđe što su vúkli kònji i ljȗdi, ȍbalom, kad je pȓvi vìjōn lètijo, dèsēte, jèdanēste gȍdine. Đala [1]
  5. Lȅtu, pȍkvasu kríla. Ilandža [1]
  6. Ne sȉgraj se sas bȏmbom, mȍžeš da lètiš u vȁzduh. [4] Čenej [1]
  7. Je ȉmala lépu bȇlu hàljinu koja sȁmo lèti. [4] Čenej [1]
  8. Ìs kuće ù kuću òni su tàko kao òni zvȅri lètili. [4] Žabalj Čenej [1]
  9. Ako ne ìde trȋ dàna u ràdnju, lèti nȁpolje. [4] Čenej [1]


Sinonimi:

  1. lepršati [1]


Izrazi:

  1. Još mu pametleti ("biti mlad i nezreo"). [1]
  2. letȅti ko mȕva brez gláve ("raditi nepromišljeno"). Vršac [1]

Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 228.
  3. 3,0 3,1 Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).
  5. Sofija Rakić-Miloradović, O govoru Deske. — ESM, 3, 2001, 52—67, str. 63.
  6. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 123, 146.

Napomene[uredi]