lȕk

lȕk

lȕk (srpski, ćir. lȕk)[uredi]

Imenica[uredi]

lȕk, m

Kategorije: bot.


Oblici:

  1. luk [1]

Značenja:

  1. Allium sativum. [1]
  2. Luk koji se ubira u leto ili početkom jeseni. [2] Senpeter[1]
  3. Luk koji je tek prispeo za jelo. [1]
  4. Sorta crnog luka. [2] Nadalj Čurug Gospođinci Žabalj Kać Mošorin Kovilj Titel[1]
  5. Allium cepa. [1]

Primeri:

  1. Jȃ sam sàmo mȁmi naljúštila lȕkova pȕno. Kula [1]
  2. Ako nè možemo célu svínju da im pȍšnēmo, ȍndak im pȍšnēmo šȗnke, kobàsīca, slànine, krompíra, lȕka. Đala [1]
  3. Gráška, lȕka, pasúlja — tȏ smo sȉjali — pòvrće zà kuću. Bačinci [1]
  4. Sáma sȅjem polagáno: i krompȋr, i lȕka, i zȅlena, i arpadžȉka, i pasúlja, i tȉkvice, i buranȉje. [3] [4] [5] Vršac Laćarak Platičevo Stari Slankamen Gospođinci Silbaš Čenej Đurđevo Novi Sad Novo Miloševo Srpska Crnja Međa Izbište Kalaz Bata [1]
  5. Mòji vȍlu džìgericu, pa z bȇlim lȕkom; njȗ ispèčem, a bȇli lȕk ìseckam sȉtno i bȃcim priko njȇ. [3] [2] [6] [7] Jaša Tomić Susek Sviloš Inđija Subotica Martonoš Kula Nadalj Čurug Gospođinci Žabalj Đurđevo Kać Kovilj Titel Mošorin Đala Bašaid Šurjan Boka Neuzina Izbište Ivanda Čenej [1]
  6. U kobàsice se stȁvlja bȇlog lȕka. Bačinci [1]
  7. Sȏs od bȇlog lȕka. Stari Slankamen [1]
  8. Sȅjali smo bȇla lȕka, sȅjali smo grášak, zȅlen, šargarépu i pȁštrnak. [8] Zrenjanin [1]
  9. U bašti je i mladi luk i krompir rani. [9] Stapar [1]
  10. Ìmala jȃ lȕka cȓna, pa tȗ ȕvek mȅtem ù tāj mȏj kȍnk, pa sèdīm, pa trȇbim. Deronje [1]
  11. Stȁvila sam ìzvode za cȓni lȕk. Bačinci [1]
  12. Ȍnda ćemo sȅjati: krompíra, pasúlja za zrȅlo; lȕka cȓna za zȋmu. [8] Zrenjanin [1]
  13. Sam ȕzela málko cȓna lȕka da òljūštim, a što je ljȗt, ȍči mi ko da sam drékala dvȃ dȃna. [3] [2] Jaša Tomić Susek Sviloš Nadalj Čurug Gospođinci Žabalj Đurđevo Kać Mošorin Kovilj Titel Đala Šurjan Boka Neuzina Gaj [1]


Sinonimi:

  1. lukac [1]


Izrazi:

  1. udario tuk na ˜ ("sukobila su se dva jednako tvrdoglava i jaka protivnika"). [1]
  2. Oš, Mȉtre, lȕka? ("obraćanje gubitniku u sporu"). Futog [1]
  3. Crni ˜ te čuva, beli te leči [1]

Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Gordana Dragin, Iz ratarske i povrtarske terminologije Šajkaške. — SDZb, HHHVII, 1991, 623—708.
  3. 3,0 3,1 3,2 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 39.
  4. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 16, 98.
  5. Paorske kuće. 1993, 440 str, str. 20.
  6. Paorske kuće. 1993, 440 str, str. 151.
  7. Berislav M. Nikolić, Sremski govor. — SDZb, HIV, 1964, 201—413, str. 346.
  8. 8,0 8,1 Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 151.
  9. Paorske kuće. 1993, 440 str, str. 6.

Napomene[uredi]