jel

jel

jel (srpski, ćir. jel)[uredi]

Veznik[uredi]

jel, vzn.

Značenja:

  1. Kad je u pitanju izbor između dve ili više mogućnosti. [1]
  2. Kad se ostvaruje nekad jedna nekad druga mogućnost. [1]
  3. Kad se ističe da je svejedno koja se mogućnost ostvaruje. [1]
  4. Kad različite reči imaju isto značenje. [1]
  5. Kad je drugi način iskazivanja tačniji, precizniji. [1]

Primeri:

  1. Mȍj déda kad je bȉo mlȃd, ȍnda su ìmali vòlove jel kònje. Đala [2]
  2. Idémo jel pèške, jel sas kȍli je bílo prȇ. [3] [4] [5] Pomaz Subotica Martonoš Sivac Gospođinci Novi Sad Banatsko Aranđelovo Jaša Tomić Boka Ilandža Jasenovo [1]
  3. Ogrѐbla žѐna el mȁčka. [4] Gospođinci [1]
  4. Kakvo jaje oćeš, crveno jal zeleno?. [6] Senpeter [1]
  5. Neko je razbio, jal ti, jal on. Jasenovo [1]
  6. Na nògama čȉzme jeli obȏjke. Vršac [1]
  7. Dȍđe tȅtka jeli strȋna jeli ȗjna, i mȃjka dȍđe. [3] [7] Jasenovo Pačir Sombor Sivac Stapar Turija Gospođinci Tomaševac Farkaždin Izbište [1]
  8. Ȉma jѐdān koji [je] bȉo dȅžuran, devòjčica jel dȅčko. Beška [1]
  9. Kad òni dȏđu kȕći, ȍnda se sàmo òperu i rúčaju jel vèčeraju. Begeč [1]
  10. Mòja mȁma je vȉše [u] četvŕtak [kuvala] sȕpu jel pàprikāš živìnski. [8] [9] Novi Sad Bačko Gradište Novo Miloševo [1]
  11. Pѐklo se u rérni célo pȉle jeli ćȗrka. Stari Slankamen [1]
  12. Svȅ trȅbalo otprílike — šȅs lopáta šóder báciti jel sȅdam, jѐdnu cѝmenta. Lovra [1]
  13. Tȍ su bíle jel spȉrine jel pòmije. [4] Stari Slankamen Gospođinci [1]
  14. Tȍ je trȅbalo dȅset metèri žȉta jel brȁšna pròdati. Sremska Kamenica [1]
  15. Dvȍje dѐce jeli dvȍje tevóca. [10] Gospođinci [1]
  16. Njѐgovo je do bunára jel do kàpije. Šimanovci [1]


Sinonimi:

  1. jelti [1]


Veznik[uredi]

jel, vzn.

Značenja:

  1. Zato što, zbog toga što. [2]
  2. U protivnom, inače. [2]

Primeri:

  1. Mȏraš kȗmu ugáđati, jel kȗm je kȗm, níje dùgme. Žabalj [2]
  2. Kod nȃs je jȃko pȍtrebno za vladȉku jel mȉ ȉmamo óde préstolnicu, dvȏr. [11] [3] [4] [12] Vršac Sot Subotica Sivac Stapar Bačko Gradište Deronje Silbaš Gospođinci Begeč Novi Sad Đala Itebej Zrenjanin Ilandža Čenej [1]
  3. Ćúti — jeli ćeš srádati. [1]
  4. Bòji se — jeli ćedu ga túći. [4] Gospođinci [1]
  5. Dòbro da mi ѝzbućkaš, jel ako níje ѝzbućkano kȁko vàlja, nȇ da nas fȃlidu mlȍgo. Jaša Tomić [2]
  6. Dóđi el će bȉti gȗžve. Subotica [2]


Sinonimi:

  1. počim, jerbo [1]
  2. jerbo [1]


Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić, dr Dragoljub Petrović; Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, Matica srpska, Novi Sad
  3. 3,0 3,1 3,2 Berislav M. Nikolić, Sremski govor. — SDZb, HIV, 1964, 201—413, str. 361.
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 213
  5. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 423.
  6. Ivana Lovrenski, Leksika pojedinih običaja i narodnih verovanja u govoru Srba u Velikom Senpetru (rukopis diplomskog rada).
  7. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 213, 214.
  8. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 126.
  9. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 214.
  10. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 213.
  11. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 149.
  12. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 429.

Napomene[uredi]

Sufiks[uredi]

jela, jelb, jelv, jelg, jeld, jelđ, jele, jelž, jelz, jeli, jelj, jelk, jell, jellj, jelm, jeln, jelnj, jelo, jelp, jelr, jels, jelt, jelć, jelu, jelf, jelh, jelc, jelč, jeldž, jelš

Prefiks[uredi]

ajel, bjel, vjel, gjel, djel, đjel, ejel, žjel, zjel, ijel, jjel, kjel, ljel, ljjel, mjel, njel, njjel, ojel, pjel, rjel, sjel, tjel, ćjel, ujel, fjel, hjel, cjel, čjel, džjel, šjel