teti

teti

teti (srpski, lat. teti)[uredi]

Glagol[uredi]

teti, {{{vid}}} neprel.

Oblici:

  1. òću [1]
  2. òćemo, se [1]

Značenja:

  1. Imati volju, spremnost, rešenost za neku radnju, pristajati na nešto, biti saglasan da nešto bude; želeti. [1]
  2. Nameravati, smerati; pokušavati. [1]
  3. Pristajati na brak s kim, prihvatati za bračnog druga; voleti, mariti. [1]
  4. Kao pomoćni glagol u futuru. [1]
  5. Sa izostavljenim glavnim glagolom, koji se podrazumeva. [1]
  6. Biti sklon, običavati. [1]

Primeri:

  1. Tȋ svȉm svȇtu bȁješ, a mòim sȋnu nísi tȅla. [2] Boka [1]
  2. Pȍsle jȃ tȅla da ѝdem da ùčim da šȉjem. Bačko Petrovo Selo [1]
  3. Mȍj òtac níje tȅvo da me ùda jȍš. [3] [4] [5] [6] [7] [8] Tomaševac Vizić Laćarak Čerević Sremska Kamenica Beška Šimanovci Vojka Bečej Kula Čenej Žabalj Novi Sad Vilovo Sanad Kikinda Novo Miloševo Bašaid Novi Bečej Itebej Kumane Melenci Elemir Jaša Tomić Zrenjanin Aradac Farkaždin Čip Lovra Deska Čenej [1]
  4. Mláda sam bíla, nísam tȅla šprícati, šprȉc ònāj na léđa mȅtuti. Bačinci [1]
  5. Lànjske gȍdine je bíla kod njѐga, provѐla zȋmu, al òve zíme nѝje tȅla. Martonoš [1]
  6. Ȍću da idȇm  ; ˜ (Kšv). [9] Pavliš Vršac Izbište Jasenovo Banatska Palanka Batanja [1]
  7. Mȉ òpet, daklem, tjȅli smo da idémo z drȕgima zȁjedno. Kalaz [1]
  8. Nѝje ćȅo da dȏđe. Pomaz [1]
  9. Òna je tȅla da òstavi tȏ déte pa da pòbegne. [5] Zrenjanin [1]
  10. Prȋča jѐdna drȕgoj kȁko je tȅo da je pòljӯbi jѐdān dečàčić. Kula [1]
  11. Jȁ òću da kȕvam, a nȇma šѐrpenje tȇ što sam naùčila ù njōj kȕvati. [3] [5] Bata Sanad Novo Miloševo Kumane Lovra [1]
  12. Tȅla da mi dȁ pȁcku. [1]
  13. Tȁ krmȁča je jȃko njȕ napȁla i tȅla je da je pȍje. Vršac [1]
  14. Oćȇš me jel nȇćeš? [3] Međa [1]
  15. Dànas òćemo se, sȕtra se néćemo. Šimanovci [1]
  16. Oćȇldu zavŕšiti? [3] Međa Đala Novo Miloševo Itebej Kumane Melenci Žitište Perlez Farkaždin [1]
  17. Lȃzo, òćeš pȉti sòka? [3] Banatsko Aranđelovo [1]
  18. Pa ćedu dòći tȕ kòd nās, ȍnda ćedu ѝći dȁlje. Bačko Petrovo Selo [1]
  19. Òćēš tȋ za njѐga? [3] Tomaševac [1]
  20. Oćȇlmo u stȏg jel u kàmaru? [3] Farkaždin [1]
  21. Òćeš tȉ? Sombor [1]
  22. Oćȇ l z òtog mòmka? [3] Sefkerin Srpska Crnja Elemir [1]
  23. Déca tȍ ȍćedu onȁko unákrst da glȅdadu. Izbište [1]
  24. Tȇv je da ukráde. Vršac [1]


Izvedene reči:

  1. se [1]


Izrazi:

  1. oćeš li rotkve strugane? ("u obraćanju razmaženom, izbirljivom detetu"). Novo Miloševo [1]
  2. Ȍće dúša da mi ѝzāđe na gȕšu ("teško je"). Šimanovci [1]
  3. srceoće a dupe klokoće ("hteti a ne moći, biti prestar za nešto"). Jasenovo [1]

Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 1,32 1,33 1,34 1,35 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 112.
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 70, 72, 74, 283. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv „Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam.” je definisano više puta s različitim sadržajem
  4. Sofija Rakić-Miloradović, O govoru Deske. — ESM, 3, 2001, 52—67, str. 52, 53, 54, 55, 56, 57, 63.
  5. 5,0 5,1 5,2 Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 120, 126, 128, 130, 137, 142, 143, 154, 157, 163. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv „Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine.” je definisano više puta s različitim sadržajem
  6. Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).
  7. Miroslav Nikolić, Neke osobine srpskog govora u Čipu kod Budimpešte. — JF, H£IH, knj. HII, 1993, 137—153.
  8. Milja N. Radan, Čerbul ili mošulje (mošuli) — karaševski pokladni običaj. Rad, 41—42, 1999/2000, 85—91, str. 87.
  9. Sofija Rakić-Miloradović, Izveštaj o dijalektološkom istr. živanju govora Batanje. — ESM, 3, 2001, 43—51, str. 45, 50.

Napomene[uredi]