stȁrac

stȁrac

stȁrac (srpski, lat. stȁrac)[uredi]

Imenica[uredi]

stȁrac, m

Kategorije: bot.


Oblici:

  1. stȃrca, starac [1]
  2. starac [1]

Značenja:

  1. Ženin otac. [1]
  2. Salvia verticillata. Susek Sviloš[1]
  3. Grudvica od ukuvanog brašna. [1]

Primeri:

  1. Vȉd ònōg stȃrca al se zgȕrijo. Laćarak [1]
  2. Pa káži da níje greòta; mánuli tȏg stȃrca, bȍlesnog, sȁv skomòlo, a od njȋ šȅstoro nȇma kȍ da glédi. Boka [1]
  3. Posle toliko godina mora da je sad starac. [2] [3] [4] Čenej Susek Sviloš Sremska Mitrovica Subotica Turija Čurug Ravno Selo Gospođinci Žabalj Kać Begeč Novi Kneževac Novo Miloševo Melenci Taraš Jaša Tomić Šurjan Neuzina Orlovat Crepaja Kruščica Ivanda [1]
  4. Kad je žѐnina mȁti ȕmrla, ȍndak je stȁrac dòšo kod nȃs, čȗva nam dȅcu, a kȕću mȋ pȁzimo. Neuzina [1]
  5. Dѐvojački je òtac mòmku stàrac. [5] Gospođinci [1]
  6. Onak sam ѝsko rȕku od stȃrca i ot pȕnice. [6] [5] [7] [4] [8] Tomaševac Susek Laćarak Sviloš Ruma Subotica Mol Turija Ravno Selo Kać Begeč Đala Banatsko Aranđelovo Novi Kneževac Novo Miloševo Itebej Melenci Taraš Jaša Tomić Šurjan Boka Orlovat Ilandža Deska Čenej Ivanda [1]
  7. Njѐgov stȁrac bȉo svѐčār. Vojka [1]
  8. Sosovi se pripremaju tako što se na uprženo brašno na masti ili ulju, sa određenim začinom kao dodatkom, doliva tekućina iz supe, obična voda ili mleko (kao sos od rena, na primer). Prilikom dodavanja tekućine sos treba stalno mešati (da ne bude „staraca" — grudvica od brašna), sve dok se ne dobije ređa žitka masa i dok sos ne počne da vri (da šapuće). [9] [1]


Sinonimi:

  1. bába [1]
  2. otac [1]


Izrazi:

  1. Kašljati ko ˜ Jasenovo [1]
  2. Ko imastarca ima i magarca ("teško je brinuti o staroj osobi"). [1]

Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Gordana Galetin, Iz leksičke problematike severne Šajkaške. — PPJ, 16, 1980, 59—92.
  3. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 99, 114.
  4. 4,0 4,1 Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).
  5. 5,0 5,1 Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 184. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv „Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine.” je definisano više puta s različitim sadržajem
  6. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 161.
  7. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 521.
  8. Mile Popov, Svadba u severnom Banatu. — Rad, 18—19, 1969—1970, 29—72, str. 71.
  9. Ljiljana Radulovački, Tradicionalna ishrana Srba u Sremu. Novi Sad (Matica srpska), 1996, 95 str, str. 35.

Napomene[uredi]