siròma

siròma

siròma (srpski, lat. siròma)[uredi]

Imenica[uredi]

siròma, m

Oblici:

  1. sѝrom, siroma [1]

Primeri:

  1. Gȁzdačka dѐvōjka za siròma. [2] Srpski Krstur [1]
  2. Òvom siròmu čòveku. [2] [3] Srpski Krstur [1]
  3. Pòdāj tȉm siròmu. Gospođinci [1]
  4. Sѝrom je čòvek. [2] Itebej [1]


Sinonimi:

  1. siromak [1]


Reference[uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 2,2 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 37. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv „Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta.” je definisano više puta s različitim sadržajem
  3. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 24, 179.

Napomene[uredi]