rozi

rozi

rozi (srpski, lat. [[rozi {1}]])[uredi]

Imenica[uredi]

rozi, ž

Značenja:

  1. Ručice na plugu. [1] Krašovo[2]

Pridev[uredi]

rozi -a, -o, prid.

Prilog[uredi]

rozi, pril.

Kategorije: neprom.


Oblici:

  1. rózi [2]
  2. a., b. [2]

Značenja:

  1. Ružičast. [2]
  2. Bezličan. Bečej[2]
  3. Vrsta krompira. Đurđevo[2]
  4. Isto. [3] Čurug Gospođinci Žabalj Mošorin Kać[2]

Primeri:

  1. Jȗlka je ѝmala tàko lépu rózi svilícu. Veliki Gaj Jaša Tomić Šurjan Neuzina [2]
  2. A glȅ tȋ nȁšu Bečkѐrečānku! Mѐtla rózi šѐšӣr, pa hȍman mȉsli da je gȍspoja. Boka [2]
  3. Cvȅta rózi. Izbište [2]
  4. Róza mȁjica a bȇla košȕlja ot plátna rózi se. Pavliš Laćarak Subotica Novi Sad Deska [2]
  5. Kúpila sam róza kȍnofas za posteljѝnu. Bačinci [2]
  6. Ròza, pa lȉht plȃve [haljine] i jȍš nȅke mȁlo drȕge bóje njȇžne. Dobrinci [2]
  7. Sam uzela dva lica na jorgane, rozle, štikane. [4] Čenej [2]
  8. Dušica je štrikala dva odelca od mohaira, jedno rozlo [...] i poslati po Radu rozlu aljinu legovanu, tu je. [2]
  9. Pròstri ònāj rózan čàršav. Pačir [2]
  10. Tàkō [j]e bílo nȅšto: ni žúto ni rózlo, a kȁo po pésku onàko várnica sѝjala. Đala [2]
  11. Òva je okrúgla i rózla. [5] Srpski Krstur [2]
  12. Uvѐdu kònja ùnӯtra ù sobu, mȅtu priko kònja obàjlije: tȏ je plátno svilѐno, u bòji (plávo, rózli — kȁko kȏ ȍće, vȍle) i prȉko tȏg plátna tȉl. [6] Kumane [2]
  13. Òna je devòjčica, da je sȁšijemo jѐdnu širòku rózlu àljinicu, ѝma da bȉde ko lȕtkica. [5] Neuzina Srpska Crnja Itebej Jaša Tomić Šurjan Boka [2]


Izvedene reči:

  1. rózi [2]


Izrazi:

  1. šalj Lȉhtróza pa na štràfte Jaša Tomić Šurjan Boka Neuzina [2]

Pridev[uredi]

rozi -a, -o, prid.

Kategorije: neprom.


Oblici:

  1. rózi [2]

Značenja:

  1. Ružičast. [2]

Primeri:

  1. Jȗlka je ѝmala tàko lépu rózi svilícu. Veliki Gaj Jaša Tomić Šurjan Neuzina [2]
  2. A glȅ tȋ nȁšu Bečkѐrečānku! Mѐtla rózi šѐšӣr, pa hȍman mȉsli da je gȍspoja. Boka [2]


Reference[uredi]

  1. Jovan Živojnović, Krašovani — beleške, narodni običaji i primeri jezika. — LMS, 243, 1907, 52—79, str. 75.
  2. 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 2,11 2,12 2,13 2,14 2,15 2,16 2,17 2,18 2,19 2,20 2,21 2,22 2,23 2,24 2,25 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  3. Gordana Dragin, Iz ratarske i povrtarske terminologije Šajkaške. — SDZb, HHHVII, 1991, 623—708.
  4. Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).
  5. 5,0 5,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 141.
  6. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 137.

Napomene[uredi]