rédak

rédak

rédak (srpski, lat. rédak)[uredi]

Prilog[uredi]

rédak, pril.

Kategorije: ob.ob.rib.


Oblici:

  1. redak, rétko, rétka [1]

Značenja:

  1. Koji je male gustine, koji nije gust. [1]
  2. Koji nije zbijen, često ispleten, izatkan. [1]
  3. Mreža sa velikim, krupno pletenim okcima. [1]
  4. Trepača za grubo nabijanje konoplje. [2] Pivnice[1]
  5. Koji je razmaknut jedan od drugoga, čiji su redovi razmaknuti, udaljeni jedan od drugoga. [1]
  6. Kojeg nema u izobilju, koji nije uobičajen, oskudan. [1]
  7. U velikim vremenskim razmacima, ne često, ponekad. [1]
  8. Nedovoljno, slabo, oskudno. [1]
  9. Sa upitno-odnosnim zamenicama i prilozima označava izuzetnost, retkost nečega. [1]

Primeri:

  1. Nѝje bȉo ni gȗst ni rédak [pasulj]. [3] Sombor Subotica Sivac Gospođinci [1]
  2. Ako mȇd ѝzvādiš ȍdma, ȏn je rédak. [4] Žabalj Erdevik Bešenovo Klenak Sremski Karlovci Novi Karlovci Subotica Mol Bački Brestovac Srbobran Čurug Futog Đala Banatsko Aranđelovo Novi Bečej Itebej Zrenjanin Sefkerin [1]
  3. Mȉ smo zváli tȇ rétke kȑpe [za ceđenje sira] grúnjače. Lovra [1]
  4. ima retku mrežu, ti špiglovi takozvani. Sremska Mitrovica [1]
  5. Ima retke mreže spolja, a u sredini je jedna česta. [5] Stari Slankamen Morović Bezdan Mol Novi Sad Gardinovci [1]
  6. Níje mi pò volji kukùruz — rédak je. [6] Titel Nadalj Čurug Gospođinci Žabalj Mošorin Kać Kovilj Novo Miloševo Izbište [1]
  7. I nísu bíli, jòrgani su rétki bíli, dȕnje su bíle. Kula [1]
  8. Òna sàmo dvȃ jàeta snѐse — zàto su i rétke. [7] Novo Miloševo [1]
  9. Rétko ako je nȅko ѝšō. Tovariševo [1]
  10. Tȏ se zdrȁvo rétko dogáđalo. [8] Melenci Đala Sefkerin [1]
  11. Rȇtko se dȅsi. [8] Farkaždin Novo Miloševo Novi Bečej [1]
  12. Ȍnda je rétko bílo mašѝna. Martonoš [1]
  13. Ko gȍd je zȅmlju rádio, rétko je bílo da níje ѝmo [konja]. Novi Sad [1]
  14. Rȇtko kȍ je pȉo iz bunára. Izbište [1]


Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Gliša Marković, Kako se nekada živelo u Pivnicama. — Rad, 18—19, 1969—1970, 101—110, str. 108.
  3. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 14, 110.
  4. Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).
  5. Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.
  6. Gordana Dragin, Iz ratarske i povrtarske terminologije Šajkaške. — SDZb, HHHVII, 1991, 623—708.
  7. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 123.
  8. 8,0 8,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 285, 288. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv „Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta.” je definisano više puta s različitim sadržajem

Napomene[uredi]