piti

piti

Jezici (2)

Reference • Napomene

---

Strana kategorija

Srpski

Glagol

piti, {{{vid}}} nesvrš.

Slogovi: pi-ti

Značenja:

[1.] utoljavati žeđ

[2.] Provoditi vreme pijući alkoholna pića, opijati se.

[1.1.] U sanskrtu nailazimo na korenski glagol पा (čita se) pa u trećem licu jednine पिबति (čita se) pibati, nekoliko značenja su istovetna kao i u srpskom jeziku.

Poreklo:

[1.1.] od praslavenskog *piti, crkvenoslavenskog piti

Sinonimi:

[1.1.] prel. ispijati prel., toliti, utišavati, toliti žeđ, gasiti žeđ, ublažavati, napajati se, lokati, ret. kapiti ret.

[2.1.] prel. opijati se prel., alkoholisati se, cugati, napijati se, bančiti, cevčiti, lokati, fam. udarati (po piću) fam., dudučiti fam., tući (po piću) fam., razvaljivati se fam., uneređivati se fam., šljokati fam., šljemati fam., razbijati se (od pića) fam., žarg. cirkati fam. žarg., lešiti se fam. žarg., bekrijati, terevenčiti, piti, lumpovati, arh. godovati arh., pijančevati, provoditi se, bučno slaviti, udarati brigu na veselje, šenlučiti, veseliti se, gostiti se, pirovati, bančiti, lumpati, lolati se, ludovati

Primeri:

[1.1.] Nije bilo crne kafe da se pije. Čenej

[1.2.] Idi pi vode da mi ne bideš žedan tamo, jel čim negdi otvorim vrata, homan tražiš vode. Neuzina, Itebej, Žitište, Jaša Tomić, Šurjan, Boka, Farkaždin, Ilandža, Čenta

[2.1.] Tu se je i pije, onak se veselu, pevadu. Itebej, Bačinci, Čerević, Đala, Srpski Krstur, Novo Miloševo, Novi Bečej, Kumane, Melenci, Elemir, Tomaševac, Farkaždin, Čenta, Sefkerin, Izbište, Gaj

[2.2.] Pijemo rakije spokoj duše što je izumro. Bašaid

[2.3.] U neke svatove il di god da idem, pa da pijem dan-noć da se napijem. Mokrin

[2.4.] Pa onda kad priđe većčera, onda jedeš ora i piješ. Martonoš

[2.5.] I on dođe, uzme vino i nosi tamo, piju. Veliki Gaj, Martonoš, Deronje, Tovariševo, Novo Miloševo, Tomaševac, Izbište, Čip

[2.6.] Pije, grom ga spalio, po nekolko dana se ne trezni. Jaša Tomić, Šurjan, Neuzina

Izrazi:

[2.7.] sa svojima jej i pij, al ne spreži („sa rodbinom ne treba poslovati“).

[2.8.] ˜ kao vo („piti mnogo, u velikim gutljajima“). Mokrin

[2.9.] Ko da si pio bunike ("zbunjen, lud, neuračunljiv"). Neštin, Sombor, Bođani, Vajska, Deronje, Bač, Tovariševo, Parage, Pivnice, Obrovac, Silbaš, Despotovo, Bačka Palanka, Đurđevo, Kać, Kovilj, Jaša Tomić, Neuzina, Boka, Šurjan, Vršac

[2.10.] ˜ko smuk Jasenovo

[2.11.] ˜ jabuku („Gostiti se prilikom prosidbe“; „Kad su se devojke udavale, onda je svekar dao“). Novo Miloševo

[2.12.] ko pije za dugo nije („kratak je životni vek alkoholičara“).

Asocijacije:

[1.1.] opijati, pojiti, napojiti

Izvedene reči:

[1.1.] zapiti, ispiti, napiti, opiti, otpiti, popiti, propiti, upiti

[1.1.] piće, pivo, pitko, pijaća voda, opijat

Prevodi

Albanski: [1] pi ☞sq Asamski: [1] পিয়া (pia) ☞as Bengalski: [1] পিয়া (pija) ☞bn Bošnjački: [1] пити (piti) ☞bs Bugarski: [1] пия (pija) ☞bg Grčki: [1] πίνω (pino) ☞el Gudžaratski : [1] પીવું (pivu) ☞gu Engleski: [1] to drink ☞en Kazaški: [1] ішу (išu) ☞kk Kanada: [1] ಪಾನ (pana) ☞kn Kineski: [1] 飲 (jin) ☞zh Kurdski zazaki: [1] şimitene (šimitene) ☞zza Kurdski kurmandži: [1] vexwarin () ☞kmr Kurdski sorani: [1] خواردنەوە (?xwardinewe?) ☞ckb Mađarski: [1] iszik ☞hu Makedonski: [1] пие (pie) ☞mk Maratski: [1] पिणे (pine) ☞mr Nepalski: [1] पिउनु (pinu) ☞ne Odija: [1] ପିଇବା (piba) ☞or Osetski: [1] нуазын (nuazin) ☞os Pendžabski: [1] ਪੀਣਾ (pina) ☞pa Persijski: [1] نوشیدن (nušidan) ☞fa Poljski: [1] pić ☞pl Prakrt: [1] 𑀧𑀺𑀯𑀇 (pivai) ☞pra Rumunski: [1] bea ☞ro Romski: [1] pijel ☞rom

Ruski: [1] пить (pit) ☞ru Sanskrt: [1] पिबति (pibati), पा (pa) ☞sa Sindi: [1] پيئڻ (pianu) ☞sd Slovački: [1] piť ☞sk Slovenački: [1] piti ☞sl Srpski gornjolužički: [1] piś ☞hsb Srpski donjolužički: [1] pić ☞dsb Srpskohrvatski: [1] пити (piti) ☞sh Tadžikistanski: [1] нӯшидан (nušidan) ☞tg Telugu: [1] దప్పిక (dapika) ☞te Tatarski: [1] эчәргә (ečarga) ☞-tt Urdu: [1] پینا (pina) ☞ur Hindi: [1] पीना (pina) ☞hi Hrvatski: [1] piti ☞hr Češki: [1] pít ☞cs