piti

piti

Srpski

piti (srpski, lat. piti)

Glagol

piti, {{{vid}}} nesvrš.

Slogovi: pi-ti


Značenja:

[1.] utoljavati žeđ [1]
[2.] Provoditi vreme pijući alkoholna pića, opijati se. [2]
[1.1.] U sanskrtu nailazimo na korenski glagol पा (čita se) pa u trećem licu jednine पिबति [3][4] (čita se) pibati, nekoliko značenja su istovetna kao i u srpskom jeziku.

Poreklo:

[1.1.] od praslavenskog *piti, crkvenoslavenskog piti

Primeri:

[1.1.] Nije bilo crne kafe da se pije. Čenej [2]
[1.2.] Idi pi vode da mi ne bideš žedan tamo, jel čim negdi otvorim vrata, homan tražiš vode. [5] [6] Neuzina, Itebej, Žitište, Jaša Tomić, Šurjan, Boka, Farkaždin, Ilandža, Čenta [2]
[2.1.] Tu se je i pije, onak se veselu, pevadu. [5] [6] [7] Itebej, Bačinci, Čerević, Đala, Srpski Krstur, Novo Miloševo, Novi Bečej, Kumane, Melenci, Elemir, Tomaševac, Farkaždin, Čenta, Sefkerin, Izbište, Gaj [2]
[2.2.] Pijemo rakije spokoj duše što je izumro. Bašaid [2]
[2.3.] U neke svatove il di god da idem, pa da pijem dan-noć da se napijem. Mokrin [2]
[2.4.] Pa onda kad priđe većčera, onda jedeš ora i piješ. Martonoš [2]
[2.5.] I on dođe, uzme vino i nosi tamo, piju. [8] Veliki Gaj, Martonoš, Deronje, Tovariševo, Novo Miloševo, Tomaševac, Izbište, Čip [2]
[2.6.] Pije, grom ga spalio, po nekolko dana se ne trezni. Jaša Tomić, Šurjan, Neuzina [2]

Izrazi:

[2.7.] sa svojima jej i pij, al ne spreži („sa rodbinom ne treba poslovati“). [2]
[2.8.] ˜ kao vo („piti mnogo, u velikim gutljajima“). Mokrin [2]
[2.9.] Ko da si pio bunike ("zbunjen, lud, neuračunljiv"). Neštin, Sombor, Bođani, Vajska, Deronje, Bač, Tovariševo, Parage, Pivnice, Obrovac, Silbaš, Despotovo, Bačka Palanka, Đurđevo, Kać, Kovilj, Jaša Tomić, Neuzina, Boka, Šurjan, Vršac [2]
[2.10.] ˜ko smuk Jasenovo [2]
[2.11.] ˜ jabuku („Gostiti se prilikom prosidbe“; „Kad su se devojke udavale, onda je svekar dao“). Novo Miloševo [2]
[2.12.] ko pije za dugo nije („kratak je životni vek alkoholičara“). [2]

Asocijacije:

[1.1.] opijati, pojiti, napojiti

Izvedene reči:

[1.1.] zapiti, ispiti, napiti, opiti, otpiti, popiti, propiti, upiti
[1.1.] piće, pivo, pitko, pijaća voda, opijat



Prevodi

Референце

  1. 1,0 1,1 1,2 Ћосић, Павле; et al. (гл. асистент и стручни консултант Бојана Ђорђевић) (2008). Речник синонима. Београд: Kornet. ISBN 978-86-86673-09-1.  (COBISS)
  2. 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 2,11 2,12 2,13 2,14 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  3. Санскрт: [[1]]
  4. Санскрт: [[2]]
  5. 5,0 5,1 Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 129. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv „Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine.” je definisano više puta s različitim sadržajem
  6. 6,0 6,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 125, 132, 148. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv „Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam.” je definisano više puta s različitim sadržajem
  7. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 164, 225.
  8. Miroslav Nikolić, Neke osobine srpskog govora u Čipu kod Budimpešte. — JF, H£IH, knj. HII, 1993, 137—153, str. 140.

Напомене