kljéšta

kljéšta

kljéšta (srpski, lat. kljéšta)[uredi]

Imenica[uredi]

kljéšta, s

Kategorije: pl. t.kov. kov. kov.kov. kov. kov.kov. kov. kov.ob.


Oblici:

  1. klješta [1]

Značenja:

  1. Metalno oruđe u obliku dve učvršćene prekrštene poluge kojima se nešto hvata, steže, vadi, kida, seče i sl. [1]
  2. Velika klešta za hvatanje i manipulisanje kožama u toku potapanja, konzervacije i ispiranja u bazenima. [1]
  3. Vrsta velikih kovačkih klešta. [1]
  4. Vrsta klešta kojima potkivač odseca rožnati deo kopita. [1]
  5. Vrsta klešta koja se koriste u potkivačkom zanatu za sečenje eksera i kopita. [1]
  6. Klešta koja služe za držanje pljosnatog gvožđa. [2] Titel[1]
  7. Klešta koja služe za držanje vrućeg okruglog gvožđa. [2] Titel[1]
  8. Isto. [1]
  9. Isto. [2] Neradin Bačka Palanka Futog[1]
  10. Klešta za držanje vrućih karika. [2] Titel[1]

Primeri:

  1. Tȋ dȑži tȗ pòtkovu kljéštima, a jȃ ću da ùdaram čѐkićem. Bačinci [1]
  2. Ràšӣri tȃ kljéšta. Itebej [1]
  3. Stegne ko s klještima. [3] [4] [5] Jasenovo Sviloš Susek Bečej Đurđevo Novo Miloševo Taraš Farkaždin Sakule Konak Plandište Deska [1]
  4. Kle šta su is ko va na od gvo žđa. [1]
  5. Imao je [ber ber] si gur nu ru ku i kle šta, pa ka da uhva ti, zub je mo rao da ide na po lje. Nadalj [1]
  6. Kleštima se hvata ili pridržava usijani predmet iz vatre, njima se savija žica, seče, uvija. [6] [7] [8] Vršac Gospođinci [1]
  7. Klešta služe za zatezanje lica [na papučama], za vađenje eksera i sl. [1]
  8. Ve li ka opan čar ska kle šta [slu že] za hva ta nje i ma nipulisanje kožama u toku potapanja, konzervacije i ispiranja u bazenima. [9] Pančevo [1]
  9. U nivou „kovačke vatre” nalazila se površina od cigalja na kojoj su se nalazila klješta za vatru. [10] Bački Brestovac [1]
  10. Kopitna klješta, kojima se seče predugačka rožina zida. [11] Bački Brestovac [1]
  11. Obućarska klešta [služe] za prihvatanje, povlačenje, podvrtanje kože. [12] Pančevo [1]
  12. Opančarska klešta „falcangle” [služe] za izvlačenje oputa, za proširivanje gajke i luba i za podvrtanje đona na peti. [12] Pančevo [1]
  13. U alat za potkivanje spada: [...] potkivačka klješta, kojima se odsecaju klinovi. [11] Bački Brestovac [1]
  14. Kléšta potkѝvāčka koja séku kòpite. Kać [1]
  15. Tišljeri koriste tišljerska i kombinovana klešta; papagaj klešta. [13] [1]


Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Dejan Miloradov, Kovačka i potkivačka terminologija južne Bačke i severnog Srema (rukopis magistarskog rada).
  3. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 367.
  4. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 53, 58.
  5. 5,0 5,1 Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).
  6. Dragana Jovanović-Večanski, Kazandžijski zanat u Vršcu (s osvrtom na zanatstvo u Vršcu). — Rad, 35, 1993, 235—242, str. 240.
  7. Milan Milošev, Vršačke papudžije. — Rad, 6, 1957, 121—137, str. 132.
  8. Stari zanati u Vojvodini. 1992, 340 str, str. 45, 52.
  9. Dragica Stojković, Opančarski zanat u Pančevu. — Rad, 31, 1988— 1989, 315—330, str. 322.
  10. Stari zanati u Vojvodini. 1992, 340 str, str. 79.
  11. 11,0 11,1 Stari zanati u Vojvodini. 1992, 340 str, str. 85.
  12. 12,0 12,1 Dragica Stojković, Opančarski zanat u Pančevu. — Rad, 31, 1988— 1989, 315—330, str. 326.
  13. Stari zanati u Vojvodini. 1992, 340 str, str. 324.

Napomene[uredi]