kožni

kožni

kožni (srpski, lat. kožni)[uredi]

Kategorije: kol. ćurč.


Oblici:

  1. -a, kȍžnje, kȍžnja, -o [1]

Značenja:

  1. Pantalone od kože sa krznom na unutrašnjoj strani. [1]
  2. Isto. [2] Sremska Rača Martinci Voganj Platičevo[1]
  3. Sedište na kolima presvučeno kožom. [1]
  4. Isto. [2] Kupinovo Boljevci Starčevo[1]
  5. Ko žni deo konj ske opre me ko ji ko či jaš dr ži u ru ka ma, a dru gi kraj je pri čvr šćen za žva le. [2] Bački Brestovac Lalić Despotovo Čenej Padej Kikinda Novi Bečej Radojevo Itebej Margita Crepaja Deliblato[1]
  6. Vrsta dugačkog ogrtača sa prorezima za ruke umesto rukava, načinjena od kože sa krznom na unutrašnjoj strani. [3] Čortanovci[1]
  7. Pantalone od kože sa krznom na unutrašnjoj strani. [1]
  8. Ko žni deo konj ske opre me ko ji ko či jaš dr ži u ru ka ma, a dru gi kraj je pri čvr šćen za žva le. [2] Sivac Lalić Vajska Šajkaš Gardinovci Titel Padej Taraš Konak Čenta Sefkerin Pančevo[1]
  9. Bič za teranje volova. [2] Kać[1]
  10. Sedište na kolima presvučeno kožom. [1]

Primeri:

  1. A čȋm tȅraš kȍžne — bȓzo se upròpāsti, pa ȍnda nѝje ako ѝdeš dѝgođ za parádu. [4] [5] Đala Bački Brestovac [1]
  2. Brȁon sam ѝmala cѝpele i rukàvice brȁon kȍžne. Dobrinci [1]
  3. Kròjio je, šȉo, nȅkad rànije kad je bȉo mlȃd, bȗnde òne sѐljāčke, dùcӣn tȏ se zòve, i kòžuve kȍžne òne tàko kràtke. Kovilj [1]
  4. Ȉsto je tȏ od kȍže i svȅ, samo drȕga ȉzrada. Pr̀šnjāk se zakòpča nà rame i óvde, óde je sàstaljen, pa se ovàko obúče pa se tȗ zakòpča i tȗ. Na rȁme tȗ trȋ dùgmeta i óde čѐtir-pȇt. A prȕsluk kȃžemo kad se srédom zakòpča. Tȏ je prȕsluk. A kȍžnje je jѐdno i drȕgo. [6] [7] [3] [5] Kovilj Čortanovci Đala Mokrin Padej Bašaid Itebej Elemir Sefkerin [1]
  5. Kad Ráda dȏđe, òna će bírati i jȃ jel kȍžnju skȗrtu jel bálon, i štòfa za àljinu i kòstim. [8] [9] [10] Čenej Bašaid [1]
  6. Po seb na vr sta ćur či skih aljetaka u Sremu čine kožne čakšire. [11] [1]
  7. Kȍžne čàkšire, pa svȅ izvézene, tȕ džѐpovi. [12] Šimanovci Sremska Mitrovica Nadalj Gospođinci Mokrin [1]
  8. Kožne čakšire su takođe pravljene od po dve ovčije kože sa vunom na unutrašnjoj strani. Nogavice su od kolena sužene i na donjem spoljnjem delu razrezane za oko 15 sm radi lakšeg oblačenja. [13] [1]
  9. Tȍ su bíli kȍžni sѝcevi. [2] Sombor Dolovo [1]
  10. Pantalóne su se zvále čàkšire, kȍžnje čàkšire. [14] [5] Kovilj Farkaždin [1]
  11. Tȍ su bíli kȍžni sѝcevi. Jasenovo [1]


Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Gordana Vuković—Žarko Bošnjaković—Ljiljana Nedeljkov, Vojvođanska kolarska terminologija. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1984, 258 str.
  3. 3,0 3,1 Berislav M. Nikolić, Sremski govor. — SDZb, HIV, 1964, 201—413, str. 347.
  4. Stari zanati u Vojvodini. 1992, 340 str, str. 79.
  5. 5,0 5,1 5,2 Svetlana Malin-Đuragić, Ćurčijski zanat u Kovilju (rukopis).
  6. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 166.
  7. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 145, 402.
  8. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 167.
  9. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 105.
  10. Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).
  11. Milica Bošković, Ćurčiski zanat u Sremu. — Rad, 6, 1957, 95—120, str. 116.
  12. Stari zanati u Vojvodini. 1992, 340 str, str. 46, 52, 147.
  13. Rajko R. Nikolić, Šajkaška narodna nošnja. Srpske narodne nošnje u Vojvodini. Novi Sad (Matica srpska), 1953, 57—75, str. 9.
  14. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 145.

Napomene[uredi]