istresati

istresati

istresati (srpski, lat. istresati)[uredi]

Glagol[uredi]

istresati, {{{vid}}} neprel.

Kategorije: pren.trp.pren.


Oblici:

  1. ѝstrēsam [1]
  2. -em se [1]
  3. -a, -o Ban [1]
  4. -im [1]

Značenja:

  1. Tresući čistiti od prašine. [2] [3] [4] Bačinci Gospođinci Kumane Boka Čenta[1]
  2. Vičući na nekoga iskaljivati svoj bes, nezadovoljstvo. [1]
  3. Seksualno se zadovoljavati, prazniti se. [1]
  4. Tresući očistiti od prašine. [1]
  5. Energičnim pokretom, trzajem osloboditi sadržine, isprazniti. [1]
  6. Izleći. [1]
  7. Očistiti se. [1]
  8. Tresući očistiti od prašine. [5] Stapar[1]
  9. Naglo se osloboditi nečega, ispustiti. [1]

Primeri:

  1. Dváred sam istréso mȇd od cùncukrēta. [6] Iđoš Mol Bačko Gradište Novi Kneževac Srpska Crnja Melenci Radojevo [1]
  2. Víno ѝstrēsa cr̀veno. Šimanovci [1]
  3. Kad se ѝzmlāti, mȋ ѝstrēsamo žȉto, pa slȁmu bȃcamo. [7] Boka [1]
  4. Šta mi se istresaš tu ko da sam ti ja kriva!. Jasenovo [1]
  5. A dѐvōjke su tȁmo bíle da se istrésaju njȋni vojníci. Vojka [1]
  6. Pčȇle tȁmo svȅ istrȇsem. Izbište [1]
  7. Ȍnda jȃ ȕvek, dok ȏn odnѐse kórpu da istrésē ù kola, a jȃ nàberem kórpu. Bačinci [1]
  8. Pȁzi da kòmšija, kòmšinica kad istrése, da ti ne òbriše sȗd, tȏ nȇće, ȍnda nȇće nam se svȋnje gòjiti, nek tàkāv mástan vrȃti sȗd. Kula Novo Miloševo [1]
  9. Bodorka, nek je tolka, ona svoju ikru, kad dođe vo da, ona mora svoju ikru da istrese. [8] Morović [1]
  10. Jѐdva smo se istrésli. [9] Deska [1]
  11. Istresilo vagon leda. [9] Mokrin [1]


Izvedene reči:

  1. istréšen [1]
  2. istrésiti [1]


Izrazi:

  1. Istresti ("istući nekoga"; "Ima da te istresem iz gaća"). [1]
  2. istresti ("isto"). [1]

Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 140.
  3. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 58, 128.
  4. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 164.
  5. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 47, 196.
  6. Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).
  7. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 489.
  8. Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.
  9. 9,0 9,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 204.

Napomene[uredi]