zȑno

zȑno

zȑno (srpski, lat. zȑno)[uredi]

Imenica[uredi]

zȑno, s

Imenica[uredi]

zȑno, s

Imenica[uredi]

zȑno, s

Imenica[uredi]

zȑno, s

Oblici:

  1. ádi, zrno [1]

Značenja:

  1. Sitni, zaobljeni biljni plod. [1]
  2. Plod žitarice (pšenice, kukuruza i sl.). [1]
  3. Metak; kuglica baruta. Vilovo[1]

Primeri:

  1. Mléka, dvȃ-trȋ jàjeta, dȉ pokòje zȑno súva gróžđa. [2] [3] Aradac Sremski Karlovci Nadalj Čurug Gospođinci Žabalj Kać Kovilj Mošorin Titel Sanad Banatska Palanka Kruščica [1]# Ȍnda pod kvȍčku se nàrēđa kùruzna zȑna. Martonoš [1]
  2. Tȏ se sàmo kòje zȑno kùruza mȅte, znȃš li, žȉto je u stvári, ali sàmo dѐgod kòje zȑno se mȅte kukùruza. Subotica [1]
  3. Ȕzme tòrbicu ili védro, i ùzima ù šaku i pȗšća po dvȁ zȑna, jѐdno, kȁko ѝspada iz rúke. [4] [5] [6] [3] Tomaševac Laćarak Subotica Begeč Nadalj Čurug Gospođinci Žabalj Kać Kovilj Mošorin Titel Kikinda Zrenjanin Banatska Palanka Kovin [1]
  4. Slȁma nàpred ѝde, a zȑno, òčišćeno, gòtovo, nȁtrag, ȕ džāk. Melenci [1]# Kȍpa rȕpu, pa ȍndak jedna žȅnska tȕri dvȁ-trȉ zȑna. Jasenovo [1]# Vȉše ùšpāra zrnádi, vȉše zàseje. [7] [8] [9] Tomaševac Gospođinci Itebej [1]
  5. Tȏ se sȅje brázdom, i čȅšće, kad bȃciš zȑnāde čȅšće: kad vȉše bȃciš, vȉše nȉkne. Zrenjanin [1]# Pasuljevina se odvaja za hranu stoci, ali se prethodno prebere i od zelenog zrnevlja kuva najukusniji mladi pasulj. [10] [11] Platičevo Gospođinci Novo Miloševo [1]# Čѐtir ȉ po — tȏ je dȋmni, a bѐzdimni bárut je jȁči, ȏn će ti ràspasti pȕšku ako mȅteš vȉše, ȉsto ȉmaš skálu kȍlko òni zrnádi, ѝsto sàčma ѝde, pa štòpla, pa pòklopac, pa zavr̀tāč ònaj zàvrneš ga. Vilovo [1]


Izvedene reči:

  1. zrnad [1]
  2. zr̀nēvlje [1]


Izrazi:

  1. koliko u maku imazrna, toliko u godini ima svetaca Jarkovac [1]
  2. I ćorava kokoška neki put nađe ˜ ("i nesposoban čovek ponekad uradi nešto uspešno"). Jasenovo [1]

Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 81.
  3. 3,0 3,1 Gordana Dragin, Iz ratarske i povrtarske terminologije Šajkaške. — SDZb, HHHVII, 1991, 623—708.
  4. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 170, 157, 176.
  5. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 141.
  6. Žito. 1988, 208 str, str. 60, 119.
  7. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 73, 74.
  8. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 157, 167.
  9. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 148.
  10. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 150.
  11. Paorske kuće. 1993, 440 str, str. 21, 22.
  12. Sofija Rakić-Miloradović, O govoru Deske. — ESM, 3, 2001, 52—67, str. 65.

Napomene[uredi]