zidati

zidati

zidati (srpski, lat. zidati)[uredi]

Glagol[uredi]

zidati, {{{vid}}} neprel.

Imenica[uredi]

zidati, {{{rod}}}

Kategorije: ob.ob.trp.trp.


Oblici:

  1. zȋdam [1]
  2. zӣdȁti, zídati [1]
  3. zȋdam [1]
  4. zӣdȁti, zídati [1]
  5. -o, zȋđam, -a [1]
  6. -o, -a [1]

Značenja:

  1. Praviti saće. [1]
  2. Isto. [1]
  3. Šporet načinjen od istog materijala kao i zidovi prostorije u kojoj se nalazi. [1]
  4. Isto. [1]
  5. Kuća načinjena od cigle. [1]
  6. Velika peć, načinjena od čerpića ili od valjaka blata i slame, ređe od kaljeva, sa zaobljenim vrhom. [2] Sombor[1]
  7. Isto. [1]

Primeri:

  1. Jȃ dòbro znȃm kad je tȃj dȍm tȅo da se zȋda. [3] [4] Gospođinci Sremska Mitrovica Laćarak Vojka Novo Miloševo Itebej Međa Veliki Gaj Jasenovo Lovra [1]
  2. Pȍsle je zído štȁlu. Šimanovci [1]
  3. Bílo je ljúdi koji su znȁli i sámi zídati kȕću. Bačinci [1]# Mȋ smo tȁmo zӣdȁli kȕću. [1]
  4. Kat se zȋda, pa kat se dȉže grȃđa. Banatska Palanka [1]# Pčȅla zȋda sȃće. [5] Tovariševo [1]# Tȏ je bílo i na salášu, tȁmo je bílo cígljom lȇpo zȋđana i nàbӣjana. Subotica [1]# Tȇ nòve, što se sȁd prȁve, tȏ su zȋdane kȕće. [2] Sivac Jamena Sombor Tovariševo Gospođinci Banatsko Aranđelovo Novi Bečej Melenci Crepaja [1]# U stražnjim sobama dugo su se suvereno širile velike zidane furune — pećke, koje su se obično ložile spolja, iz šupe, kukuruzovinom. [6] Platičevo [1]# Bíle su zȋdane fùrune. [2] Sefkerin Jamena [1]# A donja kujna [...] je s lebrnjim pendžerom što gleda u avliju, i u njoj je zidani šporet i neuglednija paorska peć. Stapar [1]# U kuhinji je uz jedan zid bilo uzdignuto ognjište visine oko jedan metar, na kome se kuvalo jelo i pekao hleb. Na sredini kuhinje bilo je nisko ognjište iznad kojeg je visio na verigama kotao za kuvanje jela. Pri kraju HIH veka uvode se zidani ili „kupovni” štednjaci. [7] Ostojićevo [1]


Izvedene reči:

  1. zídanje [1]


Izrazi:

  1. ˜ na kant ("zidati tako što se cigla postavlja na stranu"). [1]

Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 2,2 Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1988, 508 str.
  3. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 235.
  4. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 235.
  5. Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).
  6. Paorske kuće. 1993, 440 str, str. 23.
  7. Milivoje Milosavljević, Etnološka građa o Srbima u Ostojićevu. — Rad, 26, 1980, 141—165, str. 147.

Napomene[uredi]