žeža

žeža

žeža (srpski, lat. žeža)[uredi]

Imenica[uredi]

žeža, ž

Kategorije: bot.


Oblici:

  1. žéža, žѐža [1]

Značenja:

  1. Korovska biljka iz roda Urtica. [1]
  2. Vrsta koprive koja nisko raste. [1]
  3. Vrsta koprive koja ne žari Lamium purpureum. [1]
  4. Isto. [2] Čurug Gospođinci Žabalj[1]

Primeri:

  1. Devojke su zadevale devet grančica žeže (koprive) i svakoj davale jedno muško ime. [3] Mošorin [1]
  2. Onda naiđe glad pa su ljudi jeli kuvanu žežu, divlje zelje, voće zeleno pa i korenje, pa u takvo vreme najviše i poumiru ona deca mala. [4] [5] Sakule Kikinda Senpeter [1]
  3. Ѝdem da ȕzmem sȓp i da pȍkosim ònu žéžu iz šȁnca da se nȅko ne ožѐže. [2] [6] [7] [8] [9] Čenej Mol Turija Pivnice Čurug Ravno Selo Gospođinci Žabalj Đurđevo Kać Novi Sad Kovilj Banatsko Aranđelovo Novi Kneževac Mokrin Novo Miloševo Melenci Šurjan Boka Neuzina Deska [1]
  4. Nѐmoj da zàdigneš čàkšire, vȉš da ѝma žéže. Jaša Tomić [1]
  5. Ȅto ѝma di gȍd òćete. Jel žѐža jel kòpriva. [8] Tovariševo Ivanda [1]
  6. Vȅlike trȃve: zȇlje [...] sȉtna žéža. [10] Elemir [1]


Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić, dr Dragoljub Petrović; Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, Matica srpska, Novi Sad
  2. 2,0 2,1 Gordana Galetin, Iz leksičke problematike severne Šajkaške. — PPJ, 16, 1980, 59—92.
  3. Mila Bosić, Đurđevdanski običaji i verovanja Srba u Vojvodini. — Rad, 35, 1993, 161—176, str. 172.
  4. Žito. 1988, 208 str, str. 127.
  5. Ivana Lovrenski, Leksika pojedinih običaja i narodnih verovanja u govoru Srba u Velikom Senpetru (rukopis diplomskog rada).
  6. Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).
  7. Svetlana Malin-Đuragić, Ribarska terminologija Koviljskog rita (rukopis magistarskog rada).
  8. 8,0 8,1 Marija Špis-Ćulum, Fitonimija jugozapadne Bačke. — SDZb, H£I, 1995, 397—490.
  9. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 453.
  10. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 528.

Napomene[uredi]