armonika

armonika

armonika (srpski, lat. armonika)[uredi]

Imenica[uredi]

armonika, ž

Oblici:

  1. armònika, armonȉka[1]

Značenja:

  1. Muzički instrument s dirkama s leve i desne strane i s mehom u sredini. [2]

Primeri:

  1. Tȗ se skúpljali òni onàko u lȅtnje vȅčeri i mȁlo muškárci svíradu tamburíce, níje bílo armònike. Kula [2]
  2. Tȗ je svíro Néca u armòniku. Bačko Petrovo Selo [1]
  3. Jѐdan njȋn rȍđak je ѝmo armòniku. Novi Sad Ravno Selo Đurđevo Kovilj Đala Novo Miloševo Čenej [1]
  4. Tȕ se iznѐse vína, se pȅva, kȍ ȉma nȅku armonȉku — svȋra. Jasenovo [1]
  5. Pѐtnājst dѐvojaka, tolѝko i momáka, dvȃ sviráča, jѐdan u ormànike, jѐdan u frȕli. [3] [4] Srpski Krstur Banatsko Aranđelovo Novi Kneževac Sanad Mokrin Novi Bečej Melenci Deska [1]
  6. U tàmburu jel ormàniku [da sviram]? [5] Gospođinci [1]
  7. Ùmela je zdrȁvo lȇpo da svȋra na ramùniku, al siròta, níje ѝšla ù školu, al joj je nȁša Bílja dávala ramùniku kad gȍd je tȅla. [6] [7] Šurjan Međa Jaša Tomić Elemir Boka Neuzina Perlez Farkaždin Čenta Sefkerin Ivanda [1]
  8. Ȉmamo mi i ramùnike i svírce svakojáke féle. [8] Itebej [1]
  9. Jȃ pȃntim kao déte, to se prȁtilo, svȋra romunȉka i prȁtimo polȍžnika. Izbište [1]
  10. Ako nȅko ȉma harmòniku ili gitáru, ȍnda se i svȋra. Žabalj Veliki Gaj [1]
  11. Prȁvili smo rȏgalj, pa na ròglju se skȕpe mȏmci i dѐvōjke, pa harmònike svíraju ȕveče. Bečej [1]
  12. Ѝskupe se mòmci iz drȕge ȕlice — harmùniku i svíraju. Šimanovci [1]


Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić, dr Dragoljub Petrović; Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, Matica srpska, Novi Sad
  3. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 210, 264, 304, 337.
  4. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 535.
  5. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 225.
  6. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 267, 382.
  7. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 345.
  8. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 510.1

Napomene[uredi]