šuv

šuv

šuv (srpski, ćir. šuv)[uredi]

Imenica[uredi]

šuv, m

Oblici:

  1. šȗv [1]

Značenja:

  1. Stara mera za dužinu (oko 30 cm). [1]

Primeri:

  1. Obično se stisne pesnica sa ispruženim palcem u stranu — to je u Banatu bilo „po šuva”, a „ceo šuv” je bio kad se obe pesnice dodirnu sa ispruženim palcima ( — Mo) [ZPR; RSB]. [2] [1]
  2. Šuv je mera za dužinu. Dobija se kad se stegnu pesnice, ali sa ispruženim palcima koji se dodiruju vrhovima. Smatra se da šest šuva čine jedan hvat, a jedan šuv ima 12 coli. [3] Ostojićevo [1]
  3. Tȏ ȉma kȁko se sàstalja, nè mož tȏ kojekȁko, nego na pȏ šȗva, šȗv, na drȕgi pàrāš, vèzīva se tàko. [4] Kovilj [1]
  4. Riba, znate, da leži toliko duboko, nema jedan šuv vode i ona se zavuče zimi i oće i pod lišće. [5] Bačko Gradište [1]
  5. Níje bílo na sàntimȇtre ni na mȇtre, neg su ȍnda, kȁže: „Ȍsam šúvi su mi kȍla, mȍž dȍsta natòvariti”. [6] [7] [8] Đala Gospođinci Kać Novi Sad Srpski Krstur Novi Kneževac Kikinda Novo Miloševo Kumane Žitište [1]
  6. Jedan dužinski fat ima 6 „šufi” ili „šufa” (stopa). [9] Jarkovac Jasenovo [1]


Sinonimi:

  1. šuk, šuva [1]


Reference[uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Jovan Erdeljanović, Srbi u Banatu. Deo 1, Naselja i stanovništvo, Novi Sad (Matica srpska), 1986, 385 str, str. 382.
  3. Milivoje Milosavljević, Etnološka građa o Srbima u Ostojićevu. — Rad, 26, 1980, 141—165, str. 164.
  4. Svetlana Malin-Đuragić, Ribarska terminologija Koviljskog rita (rukopis magistarskog rada).
  5. Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.
  6. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 324, 344.
  7. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 20, 452.
  8. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 162.
  9. Milenko S. Filipović, Različita etnološka građa iz Jarkovca (u Banatu). — ZDN, 11, 1955, 81—117, str. 116.

Napomene[uredi]