privez

privez

privez (српски, ћир. привез)[уреди]

Именица[уреди]

privez, м

Облици:

  1. prìvez, prívez [1]

Значења:

  1. Svadbeni dar u vidu tkanine kojom se ogrću mladenci prilikom venčanja u crkvi. [1]
  2. Tkanina darovana od starog svata. Бачинци[1]
  3. Tkanina darovana od kuma. [2][1]
  4. Tkanina darovana od mladoženje. [1]
  5. Isto. Бачинци[1]
  6. Isto. [1]
  7. Svilena tkanina kojom se ukrašavaju svadbene sveće. [1]

Примери:

  1. Kum je obavezan da za mladence kupi „prevez", „privez" (tkaninu) kojim se ogrću mladenci za vreme venčanja u crkvi. [3] [1]
  2. Kad izvedu nevestu pred mladoženju i kuma, opšte je bilo u običaju da se nevesta i mladoženja dobacuju parčetom tkanine zvanom „privez", što čine obično preko stola. [4] Сомбор [1]
  3. Dȅvēr je bȉo njègov brȁt òd tetke, iz Đále, òvaj njègova kćérka Máca, ònā je bíla dȅvēr. Ònī su mi dȍnēli i šlàjer i prívez. Trȋ príveza sam dȍbīla: i od kȗma, i od stȃrog svȁta i od dȅvera. [5] [6] Деска Моровић Бачинци Лаћарак Мол Бегеч [1]
  4. Mlȃda je dȍbīla skȗpī prìvez. Суботица [1]
  5. Obaveza starog svata je da kupi „prevez", tkaninu kojom se ogrću mladenci, kao i da donese dar za mladence. [7] [1]
  6. I ȉma šlȁjer, prévez, kȗm nȍsi prévez i starójko prévez. [5] [8] [2] Избиште Краљевци Нови Карловци Ловра Иванда [1]
  7. Dever, kum, stari svat poklanjaju pored drugog dara i preves mladencima. [9] [1]
  8. Prívezi — trȉ bȕde — jèdān domàćīnski, jèdān kumòvskī, jèdan staròsvacki. Tȍ dȍbije dèvōjka svȅ. Бачинци [1]
  9. Privez kupuje kum, stari svat, pa i dever, odnosno mladoženja i to je „kućanski privez". Za vreme venčanja u crkvi sa privezima zajedno ogrnu mladence, da bi po verovanju čitav život proveli zajedno. [1]
  10. Mlada je odvojena, izvodi je brat, dovede je pred kuma koji sedi pod ikonom. Između kuma i starog svata sedi mladoženja, tj. đuvegija. Sada nastane bacanje „belila", preveza (privez): đuvegija ustane, stoji sa jedne strane stola, a mlada sa druge, i tri puta bacaju, tj. dodaju jedno drugom privez koji je đuvegija kupio. Treći put ga prihvati zaova, i onda se polazi u crkvu. Kućni (đuvegijin) privez ponesu u crkvu, gde se prvo ovaj stavi na mladence, a posle kumovski, pa starosvatovski privez. [2] [1]
  11. Kumovska enga, enđebula je kumova pratilja, devojka koja nosi dve sveće, ukrašene svilenom tkaninom „privezom" za sveće. [7] [1]


Референце[уреди]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 Речник српских говора Војводине, измењено и допуњено издање у 4 тома, приредили мр Дејан Милорадов, Катарина Сунајко, мр Ивана Ћелић и др Драгољуб Петровић, Матица српска, Нови Сад.
  2. 2,0 2,1 2,2 Софија Димитријевић, Етнолошка истр. живања у околини Сомбора. — Рад, 18—19, 1969—1970, 83—100, стр. 92.
  3. Мила Босић, Женидбени обичаји Срба у Банату. — Рад, 33, 1991, 133—162, стр. 142, 146.
  4. Мила Босић, Женидбени обичаји Срба у Бачкој. — Рад, 34, 1992, 137— 158, стр. 148.
  5. 5,0 5,1 Берислав М. Николић, Сремски говор. — СДЗб, ХIV, 1964, 201—413, стр. 313.
  6. Софија Ракић-Милорадовић, О говору Деске. — ЕСМ, 3, 2001, 52—67, стр. 56.
  7. 7,0 7,1 Мила Босић, Женидбени обичаји Срба у Банату. — Рад, 33, 1991, 133—162, стр. 143.
  8. Мила Босић, Женидбени обичаји Срба у Банату. — Рад, 33, 1991, 133—162, стр. 142.
  9. Весна Марјановић, Прилог проучавању промена у циклусу свадбених обичаја Срема на примеру села: Јаково, Бољевци, Стари Сланакамен, Нови Карловци, Стари Бановци. — Рад, 31, 1988—1989, 195—204, стр. 197.

Напомене[уреди]