vráta

vráta

vráta (srpski, ćir. vráta)[uredi]

Imenica[uredi]

vráta, s

Kategorije: pl. t.


Značenja:

  1. Ulaz na kući. [1] Sanad Novo Miloševo Srpska Crnja Radojevo Žitište Jaša Tomić Aradac[2]
  2. Ulaz sa ulice na tremu. [2]
  3. Ulaz na samoj kući. [1] Senta[2]
  4. Isto. [2]
  5. Ulaz u kuhinju. [2]
  6. Ulaz u sobu. [1] Đurđevo[2]
  7. Ulaz u kuću. [1] [3] Jarak Bački Brestovac[2]
  8. Vrata okrenu ta prema dvo ri štu. Begeč[2]
  9. Ulaz na kući. [1] Sremska Rača Martinci Voganj Martonoš Gospođinci Đurđevo Đala[2]
  10. Manja, jednokrilna vrata kroz koja se ulazi u dvorište. [2]
  11. Isto. [2]
  12. Kolski ulaz u dvorište, kapija. Đurđevo[2]
  13. Ulaz u štalu. [2]
  14. Vrata na ogradi, obično od letvica. [1] Subotica Sivac Tovariševo Kać Novi Bečej[2]
  15. Isto. Subotica[2]
  16. Ulaz na kući. [1] Sanad Novo Miloševo Srpska Crnja Radojevo Žitište Jaša Tomić Aradac[2]
  17. Kolski ulaz u dvorište, kapija. [2]
  18. Ulaz u štalu. [2]
  19. Ulaz u štalu. [1] Čortanovci[2]
  20. Manja, jednokrilna vrata kroz koja se ulazi u dvorište. [2]
  21. Isto. [2]
  22. Kolski ulaz u dvorište, kapija. [2]
  23. Vrata na ogradi, obično od letvica. [1] Sombor[2]
  24. Manja, jednokrilna vrata kroz koja se ulazi u dvorište. [2]
  25. Isto. Subotica[2]
  26. Ulaz u štalu. [4] Turija[2]
  27. Vrata s dva horizontalno podeljena krila. [2]
  28. Isto. [1] Veliko Središte[2]
  29. Oproštajno veče kod devojke koja se udaje, devojačko veče. [2]
  30. Oproštajno veče kod momka koji se ženi, momačko veče. [2]
  31. Običaj otkupljivanja neveste od njene rodbine pre venčanja. [2]

Primeri:

  1. Mȉ ko čȃvke nà vrāti čȅkamo. Laćarak [2]
  2. Snòpove naréđali nà pēndžer i na vráta, da im nè dūva vȅtar ù sobu. [5] [6] [7] [8] [1] Martonoš Jamena Morović Vašica Sot Bačinci Kukujevci Erdevik Martinci Sremska Mitrovica Šuljam Bukovac Šatrinci Dobrinci Čortanovci Beška Platičevo Prhovo Obrež Ugrinovci Surduk Boljevci Sombor Subotica Begeč Rumenka Srbobran Čenej Čurug Gospođinci Mol Bačko Gradište Srpski Krstur Banatsko Aranđelovo Mokrin Novo Miloševo Srpska Crnja Novi Bečej Bašaid Kumane Melenci Itebej Žitište Zrenjanin Konak Veliki Gaj Perlez Farkaždin Sakule Sefkerin Crepaja Alibunar Pančevo Izbište Dolovo Deliblato Kajtasovo Vračev Gaj Omoljica Kovin [2]# Òbič no su kȕće na kíblu ѝma le vѐlika vráta. [1] Kać [2]# Gȏrnja vráta, sà ulice, na gȁnku. [1] Stari Banovci Stapar Deronje Sivac Tovariševo Lalić Bačka Palanka Gardinovci [2]# Prȇ se zvála tȃ dùboka vráta. [1] Botoš [2]# Vráta lȅtnja i zȋmska; kad zàveje snȇg, ȍnda kroz zȋmska vráta. [1] Kula [2]# Mòja mȁti òna ga dòčeka na kȗjnska vráta. [1] Aradac [2]# Àvlӣjska vráta su tȗ, pored kàpije. [1] Sombor [2]
  3. Zȁključana su àvlījska vráta. [1] Begeč Vašica Novo Miloševo Novi Bečej [2]# Svȁko vȅče zakljùčāvam àvlӣnska vráta. [1] [9] Begeč Jamena Neštin Subotica Martonoš Sivac Tovariševo Srbobran Čurug Futog Kać Kovilj Sanad Novo Miloševo Taraš [2]
  4. Tȏ su porèd kuće àvlīnska vráta. [1] Pačir [2]
  5. Jȁ izvírim na àvlīnska vráta da vȉdim ìdē l[i]. Vizić [2]
  6. Òtvāramo dȏnja vráta àvlīnska, pȕštamo svȋnje, ìzlete nȁši svȋnji. Kula [2]# Nà štali òbično bȕdu dvòdēlna vráta. [1] Stapar [2]# Nà štali se nàprave dvòkrӣlna vráta. [1] Čortanovci Ledinci Mokrin Melenci Omoljica Kajtasovo [2]# Sa sokaka su dupla vrata, dvokrilna. Ko dveri. [3] Opovo Bački Brestovac [2]# Kuća je imala kapiju, dvorišna vrata i veliki ključ, koji je visio na kapiji o ekseru i za taj ključ obično su svi u ulici znali. Turija [2]# Dȏjna vráta su nà ulicu. [1] Gardinovci Deronje Lalić Bačka Palanka [2]# Tȗ, pored kàpije, tȗ su mȃla vráta  ; b. ‘vratanca načinjena od tri do četiri vodoravno postavljene daske, ukucane na dva uspravna stuba’ (Čo). [1] Sanad Kać Novo Miloševo Srpska Crnja Radojevo Žitište [2]# Tȏ su štȃlska vráta, što se tàko otváraju. [1] Čortanovci [2]# Pȍsle ȉma jѐdna zemljàna vráta kòja se tȏ zàtvori. [1] Mol Martinci Voganj Šuljam Golubinci Ugrinovci [2]# Ȉma vráta, ȉma da mȅćeš u pȇć ko i ù šporet što lòžiš, òtvoriš vráta, tàko je bílo u kȗjni vráta, tȁk tolѝka. [1] Tovariševo Morović Vašica Sot Erdevik Martinci Voganj Hrtkovci Golubinci Stari Slankamen Ugrinovci Surduk Sombor Stapar Pačir Drljan Deronje Lalić Bačka Palanka Čenej Bačko Gradište Gospođinci Kać Mokrin Aradac Konak Margita Alibunar Vršac Sakule Sefkerin Omoljica Deliblato Kajtasovo Vračev Gaj [2]
  7. Tȗ se lòži kròz tā vráta. Sivac [2]# Idȅ mȍmak sas njegȍvom rodbȉnom ko[d] devȏjke na vráta, na igrȃnku. [10] [11] Jasenovo Novo Miloševo Novi Bečej Kumane Melenci Vršac [2]
  8. Kad dȏđe ȕveče, tu se obȁvi večȅra. Prȇ je bílo vráta, dóđite na vráta. Izbište [2]
  9. Uoči venčanja […] devojka poziva svoje drugarice i drugove „na vrata”. U toku večeri oni kite „deverski peškir”. [12] [2]
  10. Oproštajnu večeru, tj. devojačko veče kod neveste nazivaju „vrata”, „na vrata”. [2]
  11. Skupljanje kod neveste uoči dana venčanja je „oči vrata”, „na oči vrata”. [13] [2]# U Do lovu, Ilandži i Novom Kozjaku sa sta janje uoči svadbe i kod đuvegije i mla de nazivaju „na vrata”. [13] [2]# U običaju je da dok se pogađaju „pošto vrata”, pred devera izvode lažnu mladu. [14] Beška Đala Radojevo Novi Bečej Taraš Perlez Ilandža Dupljaja Izbište [2]
  12. Na vratima stoji mladin brat i nevestina drugarica i ne dozvoljavaju pristup nevesti dok svekar ili dever ne daju otkup za nevestu, tj. „ne plate vrata”. [2]


Izrazi:

  1. mi o vȗku, a vȗk na vráta ("kaže se za onoga koji naiđe u času kada se o njemu govori"). Vršac [2]
  2. poljúbiti ˜ [2]
  3. Sveti Mrata, sneg izavrata Jasenovo [2]
  4. pokazati kome ˜ ("isterati, oterati koga"). Sombor Vršac [2]
  5. naići na zaključana vrata’ Sombor [2]
  6. obíjati túđa ˜ ("tražiti pomoć od drugih"). Vršac [2]
  7. zatvorȉti nȅkome ˜ ("odbiti nekoga"). Vršac [2]
  8. lepa reč i gvozdena ˜ otvara ("lepom rečju sve se postiže"). [2]
  9. nezvanom gostu mesto iza ˜ ("ko nije pozvan ne treba da očekuje čast"). Jasenovo [2]
  10. slušati ko dupe na ˜ ("biti neposlušan, nevaljao"). Crvena Crkva [2]
  11. zagláviti ˜ ("pobeći"). Sombor Vršac [2]
  12. gledati zbunjeno, tupo' Subotica Sombor Ravno Selo Futog Kovilj Mokrin Jasenovo Vršac Ivanda Lovra [2]
  13. Blejati/blenuti/buljiti/gledati ko tele u šarena ˜ [2]

Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1988, 508 str.
  2. 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 2,11 2,12 2,13 2,14 2,15 2,16 2,17 2,18 2,19 2,20 2,21 2,22 2,23 2,24 2,25 2,26 2,27 2,28 2,29 2,30 2,31 2,32 2,33 2,34 2,35 2,36 2,37 2,38 2,39 2,40 2,41 2,42 2,43 2,44 2,45 2,46 2,47 2,48 2,49 2,50 2,51 2,52 2,53 2,54 2,55 2,56 2,57 2,58 2,59 2,60 2,61 2,62 2,63 2,64 2,65 2,66 2,67 2,68 2,69 2,70 2,71 2,72 2,73 2,74 2,75 2,76 2,77 2,78 2,79 2,80 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  3. 3,0 3,1 Stari zanati u Vojvodini. 1992, 340 str, str. 79.
  4. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 9.
  5. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 83.
  6. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 47, 132, 186, 268, 321, 327.
  7. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 133, 136, 215, 285.
  8. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 8, 101.
  9. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 69.
  10. Mila Bosić, Ženidbeni običaji Srba u Bačkoj. — Rad, 34, 1992, 137— 158, str. 143.
  11. Mile Popov, Svadba u severnom Banatu. — Rad, 18—19, 1969—1970, 29—72, str. 30, 51.
  12. Mirjana Maluckov, Zbirka peškira u Vojvođanskom muzeju. — Rad, 31, 1988—1989, 205—286, str. 221.
  13. 13,0 13,1 Mila Bosić, Ženidbeni običaji Srba u Banatu. — Rad, 33, 1991, 133—162, str. 140.
  14. Mila Bosić, Ženidbeni običaji Srba u Banatu. — Rad, 33, 1991, 133—162, str. 145.

Napomene[uredi]