nȍvina

nȍvina

nȍvina (srpski, ćir. nȍvina)[uredi]

Imenica[uredi]

nȍvina, ž

Primeri:

  1. Vòlō bi da čìtam — ùmem da čìtam — sàmo je skúpa nȍvina (ne zarađȋvam — jȃ stȁr čòvek). [1] [2] Zrenjanin Mol Gospođinci [3]


Sinonimi:

  1. novine [3]


Reference[uredi]

  1. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 8.
  2. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 151.
  3. 3,0 3,1 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.

Napomene[uredi]