kujna

kujna

kujna (srpski, ćir. kujna)[uredi]

Imenica[uredi]

kujna, ž

Oblici:

  1. kȗjna [1]

Značenja:

  1. Prostorija (ili poseban objekat) gde se kuva, priprema jelo. [1]
  2. Kuhinja u kojoj se kuva preko leta. [1]
  3. Prostorija u kojoj se kuva, s ognjištem i otvorenim dimnjakom. [1]
  4. Kuhinja u kojoj se kuva preko leta. [2] Jamena Morović Vašica Hrtkovci Mokrin[1]
  5. Prostorija u kojoj se kuva, sa ognjištem i otvorenim dimnjakom. [1]

Primeri:

  1. Sredinu kuće zahvata „kujna”, a desno i levo od nje je bar po jedna soba. [3] [4] Jarkovac Stapar Čenej Mokrin [1]
  2. Sva mi se kujna zadimila od šporeta. Obrež [1]
  3. Ȉma tȃ tàko lȅtnja kȗjna. Sȉrīdu tȗ sȉr. [2] Begeč [1]
  4. I deda Péra rȅže lȅba u kȗjni. [2] [5] [6] [7] [8] [9] [10] [11] [12] [13] Martonoš Jamena Vašica Morović Sremska Rača Bačinci Sot Kukujevci Erdevik Vizić Neštin Martinci Laćarak Sviloš Čerević Šuljam Jarak Voganj Hrtkovci Platičevo Vrdnik Ledinci Bukovac Šatrinci Čortanovci Prhovo Beška Golubinci Inđija Vojka Ugrinovci Bečmen Boljevci Stari Slankamen Stari Banovci Surduk Subotica Senta Pačir Sombor Bajša Mol Sivac Drljan Stapar Kula Srbobran Lalić Bačko Gradište Deronje Despotovo Bođani Gospođinci Tovariševo Čenej Đurđevo Kać Rumenka Bačka Palanka Begeč Kovilj Gardinovci Vilovo Đala Banatsko Aranđelovo Sanad Mokrin Kikinda Radojevo Bočar Novo Miloševo Srpska Crnja Bašaid Novi Bečej Itebej Melenci Žitište Elemir Zrenjanin Jaša Tomić Aradac Šurjan Boka Konak Botoš Veliki Gaj Tomaševac Orlovat Perlez Farkaždin Dobrica Margita Veliko Središte Sakule Čenta Vršac Alibunar Uljma Crepaja Sefkerin Izbište Dolovo Vračev Gaj Kajtasovo Pančevo Deliblato Omoljica Kovin Deska Batanja Pomaz Čenej Ivanda [1]
  5. Tȍ je bìlo kao lȅtnja kȗjna. Sremska Kamenica [1]
  6. Kȕji na bíla čè tir sa čètir i drȕga sȍba pȇt sa pȇt i ȍnda òpet kȕji na bíla, ȍnda štȁla i ȍnda šȕpa nà kra ju. Čenej [1]
  7. Mȃla kùhinja i kȗjna òtvorena, òdžak je góre bȉo òtvoren i na ògnjīštu se kȕvalo. [2] Perlez Obrež Bukovac Čortanovci Bajša Bačko Gradište Đurđevo Novi Sad Vilovo Gardinovci Srpska Crnja Žitište Jaša Tomić Aradac Sakule [1]
  8. Ȍnda jȃ tȍ unèsem ùnūtra, recimo u štȁlu, ili unèsem u kȕhinju tȕ zȋmsku. Đala [1]
  9. Ȉma tȃ tàko lȅtnja kȗjna, sȉrīdu tȗ sȉr  ; ‘mala kuća, nasuprot glavne, koja nema prozora prema ulici’ (Su Mg Vš Ab Pč) [TKPV]; ]. [14] [2] Begeč Sremska Rača Erdevik Sot Čerević Ledinci Vrdnik Čortanovci Šuljam Voganj Jarak Golubinci Platičevo Prhovo Bečmen Subotica Martonoš Senta Pačir Sombor Stapar Sivac Kula Deronje Tovariševo Čenej Gospođinci Kać Sanad Mokrin Kikinda Novo Miloševo Novi Bečej Melenci Aradac Sakule Crepaja Konak Dobrica Margita Alibunar Vršac Dolovo Deliblato Kajtasovo Vračev Gaj Omoljica Kovin [1]
  10. Tȏ su rànije bíle òtvorene kȗjne. [2] Obrež Vašica Morović Sremska Rača Sot Neštin Martinci Sviloš Šuljam Voganj Jarak Hrtkovci Vrdnik Platičevo Ledinci Bukovac Šatrinci Prhovo Čortanovci Golubinci Stari Slankamen Surduk Senta Pačir Sombor Bajša Mol Stapar Kula Srbobran Bačko Gradište Lalić Gospođinci Bođani Čenej Tovariševo Đurđevo Kać Rumenka Begeč Kovilj Gardinovci Banatsko Aranđelovo Sanad Mokrin Kikinda Radojevo Novo Miloševo Srpska Crnja Bašaid Novi Bečej Melenci Aradac Botoš [1]
  11. Cȓna kȗjna tȏ se zválo. Tȗ je bȉo òtvoren kȍmin i tȗ se súšilo mȇso. [2] Veliko Središte [1]


Izrazi:

  1. Svȅ je tȍ jédnakȗjna ("sve su to istomišljenici"). Vršac [1]

Reference[uredi]

  1. ↑ 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1988, 508 str.
  3. ↑ Milenko S. Filipović, Različita etnološka građa iz Jarkovca (u Banatu). — ZDN, 11, 1955, 81—117.
  4. ↑ Žito. 1988, 208 str, str. 140.
  5. ↑ Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 122, 160.
  6. ↑ Berislav M. Nikolić, Sremski govor. — SDZb, HIV, 1964, 201—413, str. 399.
  7. ↑ Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 64, 83, 85, 98, 281, 343, 372.
  8. ↑ Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 125.
  9. ↑ Marija Špis-Ćulum, Iz leksike Pomazi i Čobanca (kod Sentandreje), rukopis.
  10. ↑ Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).
  11. ↑ Sofija Dimitrijević, Etnološka istr. živanja u okolini Sombora. — Rad, 18—19, 1969—1970, 83—100, str. 83.
  12. ↑ Sofija Rakić-Miloradović, O govoru Deske. — ESM, 3, 2001, 52—67, str. 56, 58.
  13. ↑ Sofija Rakić-Miloradović, Izveštaj o dijalektološkom istr. živanju govora Batanje. — ESM, 3, 2001, 43—51, str. 45.
  14. ↑ Paorske kuće. 1993, 440 str, str. 20.

Napomene[uredi]

Preuzeto iz „https://sr.wiktionary.org/w/index.php?title=kujna&oldid=396250”