ljȗt

ljȗt

ljȗt (srpski, lat. ljȗt)[uredi]

Kategorije: rib. ob.


Oblici:

  1. ljúto, ljut, ljúta [1]
  2. , ljut [1]
  3. ljut [1]

Značenja:

  1. Koji sadrži veliki procenat karakterističnog sastojka, snažan po svom delovanju, koji jako nadražuje organe ukusa i mirisa. [1]
  2. Riba koja se otima, koju je teško savladati. [2] Sremski Karlovci Sremska Mitrovica Mol[1]
  3. Srdit, gnevan. [1]
  4. Matica koja bez reda polaže jaja u ćelije. [1]
  5. Pčela sa negativnim osobinama. [1]
  6. Tvrdo gvožđe. [1]
  7. Udica od tvrdog čelika. [2] Srbobran[1]

Primeri:

  1. Pa ràkija, sàmo jáka, ljúta, ko špȉritus. Beška [1]
  2. Ѝzvadi od ljúte ràkije. [3] Vojka Novo Miloševo Orlovat [1]
  3. Njih će ispod strehe smeniti venci crvene ljute i slatke paprike. [4] Platičevo [1]
  4. Na poziv vesele Paraskeve svi su posedali oko šerpe pune paradajz-čorbe utrkujući se ko može pojesti više ljutih papričica. [5] Novi Bečej [1]
  5. Jȃko je bíla ljúta, pa je psȍvala Bogoròdicu. Vojka Novo Miloševo Orlovat [1]
  6. Ljúta mȁtica ako je, od njȇ bȕdu ljúte pčȅle. [6] Alibunar Neštin Kikinda Radojevo Elemir [1]
  7. Ljúta mȁtica pòlāže jája bez rȇda. Subotica [1]
  8. Ljúte pčȅle, pčȅle kòje su se izlégle od neòplođene mȁtice. [6] Neštin Bešenovo Subotica Futog Mošorin Novi Kneževac Banatsko Aranđelovo Kikinda Itebej Elemir Alibunar [1]
  9. Tȏ ѝde ako nam je ljúto gvȏžđe (mȋ tȏ kȃžemo ljúto — tvŕdo), ȍnda ubàcujemo kȍsu, ot kòse párče jȍš tvȑđe ali tȁnko ȉzmeđu tȍg, i ȍnda péska ùbāciš ù to i ȍnda dȍbiješ tȏ várēnje takozvȃno na préklop, na ȉc. Kovilj [1]
  10. Ako je [sikiru] jȃ òstavim ljútu, vȉ ćete ùdariti u pȃnj i òna će iskòčiti. Kać [1]
  11. Tȍ je bíla vȉše ljúta zѐmlja, tȅže se rádila. [7] [8] Tomaševac Neštin Krčedin Inđija Sremska Mitrovica Bačka Palanka Futog [1]
  12. Tȏ ѝde ako nam je ljúto gvȏžđe, mȋ tȏ kȃžemo ljúto — tvŕdo. Kovilj [1]


Sinonimi:

  1. tvrd [1]


Izrazi:

  1. ˜ kao pàprika Kikinda [1]

Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.
  3. Ljiljana Radulovački, Sarački zanat u Sremu. — Rad, 1988—1989, 301—313, str. 309.
  4. Paorske kuće. 1993, 440 str, str. 22.
  5. Paorske kuće. 1993, 440 str, str. 128.
  6. 6,0 6,1 Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).
  7. Dejan Miloradov, Kovačka i potkivačka terminologija južne Bačke i severnog Srema (rukopis magistarskog rada).
  8. Stari zanati u Vojvodini. 1992, 340 str, str. 167.

Napomene[uredi]