šporet

šporet

šporet (srpski, lat. šporet)[uredi]

Imenica[uredi]

šporet, m

Oblici:

  1. špȍret, špòret [1]

Značenja:

  1. Kuhinjska peć pokrivena gvozdenom pločom, na kojoj se kuvaju jela. [2] [3] Čerević Buđanovci Jasenovo Senpeter[1]
  2. Šporet načinjen od istog materijala kao i zidovi prostorije u kojoj se nalazi. [1]

Primeri:

  1. Jȃ ȍma pȃlim špȍret i ȍma neobúčena se čéšljam i ȕmijem se. [1]
  2. Bolji je kupovni gvozdeni šporet nego zidani. Begeč [1]
  3. Ȉsto je bȉo špȍret od zѐmlje, kao zȋdan, čѐrpići i odgóre su tùčane plàtne. [4] Bukovac [1]
  4. Pȓvom kad ustȁnemo, ȍdma glédimo da upȃlimo špȍret, da sprȅmamo frȕštuk. [5] [6] [7] [4] Izbište Jamena Vašica Morović Sremska Rača Bačinci Sot Erdevik Neštin Martinci Susek Laćarak Sviloš Voganj Jarak Vrdnik Platičevo Ledinci Sremska Kamenica Obrež Čortanovci Golubinci Boljevci Stari Banovci Subotica Martonoš Bajša Lalić Zmajevo Tovariševo Rumenka Kovilj Gardinovci Banatsko Aranđelovo Kikinda Srpska Crnja Bašaid Novi Bečej Itebej Melenci Žitište Taraš Jaša Tomić Aradac Konak Botoš Veliki Gaj Perlez Dobrica Margita Farkaždin Ilandža Veliko Središte Vršac Alibunar Uljma Crepaja Kajtasovo Vračev Gaj Deliblato Banatska Palanka Omoljica Kovin Čenej [1]
  5. Tȗ je zȋdani špòrēt bȉo. [4] Lalić Šuljam Sombor Sivac Kula Bačko Gradište Despotovo Bođani Bačka Palanka Đala Sanad Mokrin [1]
  6. Jȕ, jȃ dѝvānim, a mléko mi na šporétu. [1]
  7. Jѐdva sam dòšla do šporéta. [4] Pačir [1]
  8. Nàložimo vȁtru u špòret, ѝzvadimo žȃr i pȇglamo sa tíme. [5] [8] [4] Novi Sad Hrtkovci Šatrinci Prhovo Ugrinovci Bečmen Stari Slankamen Surduk Senta Mol Drljan Stapar Srbobran Turija Čurug Deronje Ravno Selo Gospođinci Žabalj Tovariševo Đurđevo Kać Đala Novo Miloševo Srpska Crnja Kumane Perlez Sakule Sefkerin Pančevo Omoljica Deska [1]
  9. A òvō je špòret pa pòkvāren, pa jȃ nísam ga kvárila nek tàko òstavila. Martonoš [1]
  10. Grijòta od bȍga da bȃcamo u špòrej. [6] Itebej [1]
  11. Paorska peć i šporet zidani, zemlja su oni. [9] Stapar [1]


Sinonimi:

  1. štednjak [1]


Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Ivana Lovrenski, Leksika pojedinih običaja i narodnih verovanja u govoru Srba u Velikom Senpetru (rukopis diplomskog rada).
  3. Berislav M. Nikolić, Sremski govor. — SDZb, HIV, 1964, 201—413, str. 341.
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1988, 508 str.
  5. 5,0 5,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 78, 81, 394. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv „Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam.” je definisano više puta s različitim sadržajem
  6. 6,0 6,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 26, 452. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv „Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta.” je definisano više puta s različitim sadržajem
  7. Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).
  8. Gordana Galetin, Iz leksičke problematike severne Šajkaške. — PPJ, 16, 1980, 59—92.
  9. Paorske kuće. 1993, 440 str, str. 3, 5.

Napomene[uredi]