ruvo

ruvo

ruvo (srpski, lat. ruvo)[uredi]

Imenica[uredi]

ruvo, s

Oblici:

  1. rȕvo, rúvo [1]
  2. rȕvo [1]
  3. rȕvo Vršac [1]

Značenja:

  1. Svečano odelo. Novo Miloševo[1]
  2. Sprema buduće mlade. [1]
  3. Nameštaj koji zajednički kupuju mladencima mladoženjini i mladini roditelji. [1]

Primeri:

  1. Za ovu priliku momci i devojke obučeni su u najsvečanija odela — „ruvo”. [1]
  2. Lépo ti je òvō rȕvo. Subotica [1]
  3. A òni òtišli da kùpujedu ȗjni rȕvo. Tomaševac [1]
  4. Vȉdi bećára, òpraviō se ù novo rȕvo. Pačir [1]
  5. A mȃjka mi obrѐkla — ako ću gȕske pȁziti, kúpiće mi ȕ jesēn i pànćuške lépe i rȕvo lépo, obúće me. [2] [3] Pomaz Novo Miloševo Boka Orlovat Jasenovo [1]
  6. Ȍnda su dѐvōjke dobíjale nȍvo rúvo, ȍnda se i glȅdalo kòja će bȍlje, štȁ će, koji će vi šnàjder sàšiti, kàkva je móda. Kula [1]
  7. Vùnu što ostavimo za nȃs, òperemo, nȍsimo ù drndu da se rȃdi, pa ȍnda prédemo vȕnu pa prȁvimo nȁma rȕo. [4] [5] Kumane Kikinda Novo Miloševo [1]
  8. Stanka je za takve prilike oblačila svečano ruvo. Bačka Palanka [1]
  9. Na prosidbi se obično ugovaralo o devojčinom mirazu, kao i koliko će svekar dati „na astal”, „na ruvo”, tj. koliko će mladoženjin otac dati novca za kupovinu devojačke spreme. [6] [1]
  10. U vremenu između jabuke i svadbe nevesta sa mladoženjinim roditeljima i sa svojom bližom rođakom ide u kupovinu „ruva”. [1]
  11. Ȍndak se dogovȃradu kȍlko da dȁ svȅkar nȏvce da kȗpi rȕva. Jasenovo Vršac [1]
  12. Nísam kázla unàprēd, svȅkrva ѝde da kùpuju rȕvo. Beška [1]
  13. U kupovinu „venčanog ruva” išlo se posle obavljene prosidbe, tj. jabuke. [7] [1]
  14. Pa se donȍsi rȕvo, snájkino. Pavliš [1]
  15. Tȏ se idȅ ȍbično u četvŕtak za rȕvo. Jasenovo Novo Miloševo Orlovat Ilandža Vršac Ivanda [1]
  16. Pȕna kȍla rȕva: šifonȇr, pa jastȕci tȁmo narȇđani svȅ ȍbaška, pa krevȅci su narȇđani ȍbaška, ćilȉmi, tórbe tkȃne — bilo to nȁše, domȃće. [1]
  17. U četvrtak pred venčanje idu mladoženjin otac, stric, tetke (uopšte stariji) i sestra — zapravo zaova, po ruho. Zaova prilikom donošenja ruha (pošto se ide kolima) sedi na jastucima i treba da je vesela. [8] [1]


Izrazi:

  1. Begeč [1]
  2. Íći zarȕvo ("prenositi nevestinu opremu posle svadbe u kuću mladoženje"). Vršac [1]

Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 404.
  3. Marija Špis-Ćulum, Iz leksike Pomazi i Čobanca (kod Sentandreje), rukopis.
  4. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 338.
  5. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 134.
  6. Mila Bosić, Ženidbeni običaji Srba u Banatu. — Rad, 33, 1991, 133—162, str. 136.
  7. Mila Bosić, Ženidbeni običaji Srba u Bačkoj. — Rad, 34, 1992, 137— 158, str. 141.
  8. Sofija Dimitrijević, Etnološka istr. živanja u okolini Sombora. — Rad, 18—19, 1969—1970, 83—100, str. 92.

Napomene[uredi]