osovina

osovina

osovina (srpski, lat. osovina)[uredi]

Imenica[uredi]

osovina, ž

Oblici:

  1. osòvina [1]
  2. osòvina Mošorin Titel [2] [1]

Značenja:

  1. Duguljasti cilindrični deo koji služi kao oslonac obrtnih delova (točkova, zupčanika, poluga i sl.), koji se okreću ili klate oko njega; opšti naziv za deo na kojem su smešteni točkovi. [3] Berkasovo Stapar[1]

Primeri:

  1. Na žѐljeznu osòvinu nàmeste se tòčkovi. [4] Sombor [1]
  2. Osòvina 12—14 šúva je òbično téška 50—70 kȋla i tàkva se òbično ugràđuje u gȁzdinska kȍla. [4] Lalić [1]
  3. Ȉma tȗ stȃre osòvine o[d] tȍčkōva. [5] [6] [4] Itebej Jamena Vašica Morović Gibarac Sremska Rača Sot Erdevik Martinci Ležimir Sviloš Sremska Mitrovica Čerević Voganj Jarak Jazak Vrdnik Hrtkovci Platičevo Sremska Kamenica Ogar Krušedol Maradik Prhovo Golubinci Beška Vojka Novi Slankamen Batajnica Belegiš Martonoš Pačir Bajša Mol Sivac Bački Brestovac Kula Turija Bačko Gradište Čurug Deronje Despotovo Zmajevo Vajska Gospođinci Silbaš Čenej Kać Rumenka Šajkaš Bačka Palanka Begeč Kovilj Gardinovci Titel Đala Srpski Krstur Banatsko Aranđelovo Sanad Mokrin Padej Iđoš Kikinda Radojevo Novo Miloševo Srpska Crnja Bašaid Novi Bečej Melenci Žitište Taraš Elemir Aradac Konak Botoš Orlovat Margita Dobrica Perlez Idvor Veliko Središte Vršac Čenta Alibunar Uljma Crepaja Sefkerin Dolovo Bela Crkva Pančevo Deliblato Bavanište Omoljica Kovin Deska [1]
  4. Váljak [na drljači] je sȁv dr̀veni, jѐdino ȍn ѝmā šaráfe sa stráne, a i osòvinu. Bačinci [1]
  5. Pȓvo ȉ prvo dȍbijemo fàbričke sòvine prȁve, i na srѐdini mȏram da pròbӯšim na prȅdnjim trȃpu rȕpu na cȅntrālnom dȇlu i njȗ vѐzӣvamo sa cùpāntama za prѐdnji trȃp ali ga krȋvimo pȍlukrӯžno da dȍbije čvrstѝnu jȁču. [4] [5] Kovilj Klenak Grabovci Karlovčić Kupinovo Boljevci Surčin Farkaždin Sefkerin Crepaja [1]
  6. Tuljak se može istrošiti. Za jedan vek vinterove osovine [na točku], dva je tuljka dovoljno. [7] Bački Brestovac [1]


Sinonimi:

  1. klin [1]


Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Gordana Dragin, Iz ratarske i povrtarske terminologije Šajkaške. — SDZb, HHHVII, 1991, 623—708.
  3. Sofija Dimitrijević, Etnološka istr. živanja u okolini Sombora. — Rad, 18—19, 1969—1970, 83—100, str. 87.
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 Gordana Vuković—Žarko Bošnjaković—Ljiljana Nedeljkov, Vojvođanska kolarska terminologija. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1984, 258 str.
  5. 5,0 5,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 296.
  6. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 513.
  7. Stari zanati u Vojvodini. 1992, 340 str, str. 89.

Napomene[uredi]