oraj

oraj

Srpski

oraj (srpski, lat. oraj)

Imenica

oraj, m

Kategorije: bot.


Oblici:

  1. òraj, óraj [1]

Značenja:

  1. Vrsta voćke Juglans regia , plod te voćke. [2] Čerević Sakule[1]
  2. Bombone od uprženog šećera i oraha. Subotica[1]

Primeri:

  1. Ȍraja je nam dála da lȗpamo, da s mȅdom jȅdemo. Novi Sad [1]
  2. Vala nȇćeš prȁviti tȏrtu od òti prȅlavi ȍraja, tȏ nȉko nȇće ni da kȏšta, a nȅ da jȇ. Jaša Tomić [1]
  3. Ȅ, ȍndak kad sam se ȕdāla, ȍnda su mòji svȁkog Bòžića, tȏ se znȁlo, kòlāč i kȍmād, i tȏ donѐsu, i òraj. [3] [4] [5] [6] [7] [8] Aradac Bačinci Erdevik Sremska Kamenica Velika Remeta Obrež Stari Slankamen Gospođinci Mokrin Bašaid Itebej Međa Melenci Elemir Šurjan Boka Neuzina Tomaševac Orlovat Farkaždin Ilandža Čenta Ivanda [1]
  4. A nȉšta nísmo mѐćali, ni òraje, nȉšta, nȉšta, sàmo s mȅdom. Beška [1]
  5. Tàko su se skúpljali, ȕveče, pa su se kȃrtali na òraje, na kukùruze. [1]
  6. Kad se tȍ svȅ prevečȅra, ȍnda déca čȅkaju da dȅda báca orȁje. Vršac [1]
  7. I kad u pȍlak véčere, ȍndak domàćin bàca óraje. Tomaševac [1]
  8. Posle večȅre kȕvamo kompóta, mȅda, orȁje, orȁse sprȅmimo, lȕpamo orȁse, jémo. Izbište [1]
  9. Mȉ kȃžemo kao dȑvo òra, òvo je òra. [7] Bukovac [1]
  10. Lȋ ćše ko u òra. Martonoš [1]
  11. Stȃri kisѐljāk, tȏ je drȕgo, drùkčije lȋšće, ko u òra. [1]
  12. Od ljúdi i od žéna dȍbi je mo ȏra i dȍbi je mo nȍvāca. Bačinci [1]
  13. I ȏn vȉdi, a tȃj ù bāšću, ȕ lād pod òra ùči dȅcu. [9] [10] [11] [7] Đala Čortanovci Kovilj Novi Kneževac Mokrin Padej Novo Miloševo Melenci Žitište Šurjan Zrenjanin Aradac Boka Tomaševac Farkaždin Sefkerin Deska [1]
  14. Júče smo mlátili óra, komšȉja mi trȇso. Vršac [1]
  15. Ȍn u svȁki bùdžāk bȃci po jѐdān òras. [1]
  16. Bȉće ȍrāsa za koláče. Laćarak [1]
  17. Idi omlati oras. [7] Begeč Sremska Mitrovica Vrdnik [1]
  18. Òras što ȉma. Martonoš [1]
  19. Tȍ je jȃko fȋni, onako krȕpan, lȇp òro. Đala [1]
  20. Òro ȉma ljȕsku. [1]
  21. Òro je jѐdan. [12] [10] Bašaid Padej Melenci Tomaševac Orlovat Farkaždin Baranda [1]


Sinonimi:

  1. ore [1]


Izrazi:

  1. Dȃj bȍže da bȕde pȕn tȍr òvajȍr ("neka bude sreća i blagostanje"). Laćarak [1]

Reference

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 343.
  3. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 99, 113, 114, 115, 343.
  4. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 19, 35.
  5. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 53, 163.
  6. Ivanka Rajkov, Prilog za dijalektološki rečnik govora Mokrina. — PPJ, 7, 1971, 187—192, str. 190.
  7. 7,0 7,1 7,2 7,3 Dejan Miloradov, Dendronimi Fruške gore (rukopis).
  8. Zbirka reči Milutina Ž. Pavlova.
  9. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 338, 339.
  10. 10,0 10,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 35.
  11. Sofija Rakić-Miloradović, O govoru Deske. — ESM, 3, 2001, 52—67, str. 56.
  12. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 169, 339.

Napomene