lòza

lòza

lòza (srpski, lat. lòza)[uredi]

Imenica[uredi]

lòza, ž

Kategorije: bot.


Oblici:

  1. loza [1]
  2. lóza Izbište Vršac [1]
  3. loza [1]

Značenja:

  1. Višegodišnja drvenasta biljka Vitis vinifera s karakterističnim bočnim granama u obliku puzavih stabljika, čiji je plod grožđe. [2] Platičevo[1]
  2. Vitis silvestris. [1]
  3. Clematis vitalba. [3] [4] Vrdnik Vašica Morović Vrdnik Bačinci Vizić Čerević Sremski Karlovci Bešenovo Novi Karlovci Pećinci Obrež Tovariševo Gardinovci Orlovat Dupljaja[1]
  4. Grožđe (kao biljka u celini) Vitis vinifera. [1]
  5. Isto. Bačinci Sviloš Orlovat[1]
  6. Reznica loze bez žila. [1]
  7. Isto. Vršac[1]
  8. Vitis silvestris. [1]
  9. Isto. [1]
  10. Divlja loza koja ne rađa. Subotica[1]
  11. Sadnica loze koja se nije primila. Subotica[1]
  12. Odgajena kalemljena loza. Sremski Karlovci Subotica[1]
  13. Nekalemljena sadnica loze. Subotica[1]
  14. Nadzemna dugačka stabljika pasulja, graška, bundeve, lubenice i sl. [1]
  15. Porodično poreklo. [1]
  16. Posebna vrsta vezenog ukrasa na tkanini. [1]

Primeri:

  1. Júče smo pŕskali lòzu već trȅći pȗt, a òpēt je nàpadu nѐke gùsenice. [5] [3] [6] Jaša Tomić Vizić Divoš Susek Sviloš Bešenovo Beška Klenak Subotica Stapar Kula Bačko Gradište Čenej Đurđevo Kać Gardinovci Đala Novo Miloševo Taraš Elemir Itebej Šurjan Boka Neuzina Veliko Središte Deska [1]
  2. Kad je filoksera utamanila stare vinograde, onda svet počne da sadi diviju, amerikansku lozu. [7] Čenej [1]
  3. A òvo je od lòzē, vѝnove lòze. [8] Đala Sombor Bački Brestovac Kovilj [1]
  4. Ima trȋ náčina sáđēnja [vinograda]: gòla lòza, òžӣljena lòza, tàkozvāni pȑpōljci i kàlemi. [9] Sremska Kamenica Sremski Karlovci [1]
  5. Na dѝvlju kàle mi se pѝtoma lòza. [4] [3] [10] Vrdnik Morović Kukujevci Vašica Erdevik Bešenovo Čortanovci Jarak Karlovčić Jakovo Svetozar Miletić Sivac Bođani Mošorin Elemir Tomaševac Dupljaja [1]
  6. A ѝmā ònē lòzē dѝ vljē. Laćarak [1]
  7. Od dѝvije lòze se prȁvi četvrti i pȇti ȍbruč. [11] [3] Kovilj Subotica Tovariševo Futog [1]
  8. Nazivi za stablo i lišće razlikuju se u zavisnosti od toga da li je biljka u zemlji ili je ubrana. Tako se leksemom lòza obeležava njen deo dok je u zemlji, a gràševina i gràškovina isti deo kad je biljka ubrana (tj. kad su ubrane mahune i stablo izvađeno iz zemlje). [12] [1]
  9. Jѐdne gȍdine nàpali nѐki cȓvi lòzu, jel šta je drȕgo njȗ ѝzelo, al òstalo pasúlja za trȋ rúčka. [12] [13] Šurjan Nadalj Čurug Gospođinci Žabalj Đurđevo Kać Kovilj Mošorin Titel Đala Novo Miloševo Taraš Zrenjanin Jaša Tomić Boka Neuzina [1]
  10. Tȋ se bar nȇćeš žѐniti s makar kòjom. Za tѐbe se znȃ od kȁke si lòze pòniko. Jaša Tomić Kać Novo Miloševo Taraš Šurjan Boka Neuzina [1]
  11. Čàršov je gòtov, još ću da mѐtem lòzu i za nȍv àstāl će da ѝmaš lépo. Jaša Tomić Šurjan Boka Neuzina [1]
  12. Nѐmōjte ga sȁd zvȁti, spȃva, nòćaske je dȅžuro da bȃci lòzu kad se òprāsi òna bȇla. Jaša Tomić Šurjan Boka Neuzina [1]


Sinonimi:

  1. lozica [1]
  2. loža [1]


Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 1,32 mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić, dr Dragoljub Petrović; Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, Matica srpska, Novi Sad
  2. Paorske kuće. 1993, 440 str, str. 22.
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).
  4. 4,0 4,1 Dejan Miloradov, Dendronimi Fruške gore (rukopis).
  5. Paorske kuće. 1993, 440 str, str. 4, 350.
  6. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 125.
  7. Paorske kuće. 1993, 440 str, str. 349.
  8. Stari zanati u Vojvodini. 1992, 340 str, str. 81.
  9. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 299.
  10. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 294.
  11. Svetlana Malin-Đuragić, Ribarska terminologija Koviljskog rita (rukopis magistarskog rada).
  12. 12,0 12,1 Gordana Dragin, Iz ratarske i povrtarske terminologije Šajkaške. — SDZb, HHHVII, 1991, 623—708.
  13. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 152.

Napomene[uredi]