kúma

kúma

kúma (srpski, lat. kúma)[uredi]

Imenica[uredi]

kúma, ž

Imenica[uredi]

kúma, ž

Pridev[uredi]

kúma -a, -o, prid.

Oblici:

  1. kuma [1]
  2. -o Su, -a, kuma [1]

Značenja:

  1. Ona koja prilikom krštenja drži dete i daje mu ime. [2] Begeč Vršac Čenej[1]
  2. Ženska osoba svedok na venčanju. [1]
  3. Udata ženska osoba koja nosi kumove darove. [1]
  4. Poklon (meso, kolači, torte) koji donese kum na svadbu. [1]
  5. Kumova mati. Đurđevo[1]
  6. Kumova supruga. [1]
  7. Ona koja reže slavski kolač. [1]
  8. Reč kojom se oslovljava nepoznata ženska osoba (obično Ciganka). Vršac[1]

Primeri:

  1. Ȍndag da isprȁtu kȗma, i starójka, i kúmu. [3] [4] [5] [2] Jasenovo Vizić Pačir Kula Turija Ravno Selo Žabalj Čurug Gospođinci Begeč Itebej Kumane Melenci Jaša Tomić Šurjan Boka Neuzina Vršac Pavliš Izbište Lovra Čenej [1]
  2. Prȋđe đuvѐgija i udàvača, i kȗm i kúma. Žabalj [1]
  3. Debela kuma je kumova strina, sestra od strica — ako je udata — ili mati, ako kum nije oženjen. Na dan svatova uveče dolazi s kumom i donosi „kumovske kravalje" i darove, pa ostaje u svatovima sve do pred „praćenje” kuma kući ( — NM NB Km Me) [ŽOBan 149]. [6] [1]
  4. Kumovski kravalj je morao da bude najlepši i najveći. Činilo ga je pečeno ili živo prase, jagnje, petao ili guska, kao i kolači […] Po kumov kravalj, tj. po „kravaljnoše” ili „debele kume” u severnom Banatu išli su svirci i buklijaš. [7] [1]
  5. Dòšo si bres kúme? Tàki kȗm mi nѐ treba. Ȍma da si ѝšo po kuma Désu. [4] Jaša Tomić Subotica Pačir Mol Turija Ravno Selo Žabalj Čurug Gospođinci Đurđevo Novo Miloševo Šurjan Boka Neuzina Vršac Lovra Deska [1]
  6. Bȉću kúma za Svѐtog Sávu. [2] Čenej [1]


Izvedene reči:

  1. kúmin [1]


Izrazi:

  1. Kȗm gólja, izgòrelakúma, izgòro kȗm ("uzvik kojim deca podstiču kuma u svatovima da baca novac"). Sefkerin [1]

Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 2,2 Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).
  3. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 139.
  4. 4,0 4,1 Gordana Galetin, Iz leksičke problematike severne Šajkaške. — PPJ, 16, 1980, 59—92.
  5. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 75.
  6. Mile Popov, Svadba u severnom Banatu. — Rad, 18—19, 1969—1970, 29—72, str. 52.
  7. Mila Bosić, Ženidbeni običaji Srba u Banatu. — Rad, 33, 1991, 133—162, str. 149.

Napomene[uredi]