dȍsta

dȍsta

dȍsta (srpski, lat. dȍsta)[uredi]

Prilog[uredi]

dȍsta, pril.

Značenja:

  1. Onoliko koliko je potrebno, dovoljno. [1]
  2. U velikoj količini ili broju, mnogo. [1]

Primeri:

  1. Ȍnda je bíla vȅlika òskudica — níje bílo dȍsta lȅba. Bata [1]
  2. Mȉslila sam nećemo ѝmati dȍsta. [2] [3] [4] [5] Čenej Zmajevo Šajkaš Bačka Palanka Sanad Novo Miloševo Srpska Crnja Bašaid Itebej Boka Botoš Vršac Borča [1]# Mòji su ѝmali dȍsta zѐmlje i dȍsta ovàkō rádili su i svȅ. [6] [7] Veliki Gaj Žitište Pavliš Izbište [1]
  3. Nȇma tȍlko da se smȅsti — pedѐset krȅvēta imámo (u svȁki krȅvet po dvȍje spȃvadu kad ji ȉma dȍsta). [8] Mokrin [1]


Reference[uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 168, 229.
  3. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 12.
  4. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 150.
  5. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 43, 182, 282, 292.
  6. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 184.
  7. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 300.
  8. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 118.

Napomene[uredi]