grabiti

grabiti

grabiti (srpski, lat. grabiti)[uredi]

Glagol[uredi]

grabiti, {{{vid}}} neprel.

Kategorije: rib.


Oblici:

  1. -im [1]

Značenja:

  1. Nasilno uzimati, otimati. [1]
  2. Zahvatati, vaditi (vodu). [1]
  3. Hvatati ribu. [1]
  4. Brzim pokretima, hitro uzimati. [1]
  5. Žuriti (u poslu), užurbano raditi. [1]
  6. Gomilati, skupljati (novac). [1]
  7. Gristi mamac ili udicu. [1]
  8. Utrkivati se, otimati se. [1]
  9. Sitnjenje zemlje. Melenci[1]

Primeri:

  1. Jȃ sam mѐne dvȇ grȁbio a mòim brȁtu jѐdnu. [2] [3] [4] [5] Sefkerin Divoš Laćarak Obrež Turija Ravno Selo Žabalj Čurug Gospođinci Đurđevo Kać Šajkaš Futog Gardinovci Bočar Novo Miloševo Taraš Farkaždin Idvor Veliko Središte Vršac [1]# Grȁbili su svȅ što im se nàšlo pod rúkōm. Bačinci [1]
  2. Dѐca grȁbӣdu (SK — SM. [1]# Slȁmu svȁko sѐbi grȁbi. [4] Laćarak Đala Turija Ravno Selo Žabalj Čurug Gospođinci Đurđevo Kać Mokrin Novo Miloševo Taraš [1]# Ȅ, kad pòkosӣmo, ȍnda svlȃčimo, pa dȅnemo u kr̀stine, pa grȁbӣmo, pa gràbljevinu kȕpӣmo, pa ȍndak tek idémo kȕći. Aradac Subotica [1]# Tamo smo grabili vodu. Laćarak Subotica [1]# Kad se grabi meredovom, mora se [riba] cediti. [6] Morović Stari Slankamen [1]# Dȅda ùnosi slȁmu i pò činje da nȍsi pò sobi, po bùdžāci, po svùdā, a mȉ tȗ smo da tȍ grȁbӣmo i da tȍ rasporѐđujēmo. Laćarak [1]# Grabimo da svršimo ovo danaske, sutra može da pada kiša. Jasenovo [1]# Njemu nikad nije dosta, samo grabi da ima što više. Jasenovo [1]# Onda se on [som] zaleti i grabi [udicu] ❚˜se‘utrkivati se, otimati se’. [6] Sremski Karlovci [1]
  3. Ȉtnu na kȕću, pȁre, sȉto, dȍle, grȁbu se za sȉto  ;❚grȁbljenje‘sitnjenje zemlje’ (Me). Izbište [1]
  4. Déca se grȁbu, orȁje, koji će vȉše da skȕpi. Vršac [1]
  5. Kada se riba priprema za zimski period, onda grabi šta nađe. Stari Slankamen [1]# Ȉtnu na kȕću, pȁre, sȉto, dȍle, grȁbu se za sȉto. Izbište [1]
  6. Déca se grȁbu, orȁje, koji će vȉše da skȕpi. Vršac [1]


Izvedene reči:

  1. se [1]
  2. grȁbljenje [1]


Izrazi:

  1. Ko rano rani dve sreće grabi ("ko počne nešto rano raditi može mnogo uraditi, postići veliki uspeh"). Begeč [1]

Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).
  3. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 19.
  4. 4,0 4,1 4,2 Gordana Galetin, Iz leksičke problematike severne Šajkaške. — PPJ, 16, 1980, 59—92.
  5. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 150, 232.
  6. 6,0 6,1 Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.

Napomene[uredi]