bòleti

bòleti

boleti (srpski, lat. boleti)[uredi]

Značenja:

  1. Biti obuzet bolom, biti izvor bola. [1]

Primeri:

  1. Kȃže da je bòle gláva. [2] Sremska Kamenica [1]
  2. I rúka me tȗ bòle, ù te mѝšice.  — Strášno me bolédu i rȗke i nȍge, a níje ni čȕdo: rádi po svȁkom vrȅmenu, tȑči, nit jȇš, nit spȃvaš, nȅkad rȃdiš i bȍlestan, dok te ne stròvāli u krȅvet. [3] Zrenjanin [1]
  3. Bȉde da nѐ mož svȁki da izdr̀ži, da se sȁgne, nego se i kléčilo, klekѐćki, pa bòlu kòlena od zѐmlje. [4] [5] Tomaševac Šimanovci Sombor Bačko Petrovo Selo Đurđevo Novi Sad Novi Kneževac Mokrin Melenci Itebej Elemir Neuzina Boka Šurjan Orlovat Međa Čenta Farkaždin Ilandža [1]


Sinonimi:

  1. bȍle [1]


Reference[uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 299.
  3. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 153.
  4. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 148.
  5. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 249.

Napomene[uredi]