riđa lunja
Appearance
riđa lunja
riđa lunja (srpski, ćir. riđa lunja)
[uredi]Imenica
[uredi]riđa lunja, ž
Značenja:
- Vrsta ptice iz roda (lat.) Milvus Accipitridae Lacépède[1]
Sinonimi:
- bela juna [2] [1]
- bijela juna [3] [1]
- eja [4] [1]
- jastreb [5] [1]
- juna [6] [1]
- kanjug [7] [1]
- lunja [8] [1]
- mrka lunja [9] [1]
- rakljan [10] [1]
- rakljaš [11] [1]
- rakljoš [12] [1]
- rđasta lunja [13] [1]
- riđa lunja [14] [1]
- riđasta lunja [15] [1]
- strižorep [16] [1]
- crvena lunja [17] [1]
- crvenkasta lunja [18] [1]
- crvenkasti kanjug [19] [1]
Hiperonim:
- jastreb [20] [1]
- juna [21] [1]
- kanja [22] [1]
- kanjug [20] [1]
- krošun [20] [1]
- lunja [23] [1]
- ljuna [21] [1]
- milan [24] [1]
- piljug [20] [1]
- piljuga [20] [1]
- piljuh [20] [1]
- strižorep [20] [1]
- škanj [20] [1]
Reference
[uredi]- ↑ 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 Dejan Miloradov – Slobodan Puzović – Vasa Pavković – Javor Rašajski, Ornitološki rečnik, Imena ptica, Matica srpska, Novi Sad.
- ↑ Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika, knj. I–XIX, Institut za srpskohrvatski jezik SAN / Institut za srpski jezik SANU, Beograd 1959–2014.
- ↑ Valtazar Kosić, Građa za dubrovačku nomenklaturu i faunu ptica, Glasnik Hrvatskoga naravoslovnoga društva, godina III, br. 1, Zagreb 1888, 118–128.
- ↑ Vuk Marinković, Jestestvena povestnica, Beograd 1851.
- ↑ Joakim Vujić, Jestestvoslovije, prevod s nemačkog, Budim 1809.
- ↑ Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika, knj. 1–6, Matica srpska, Novi Sad 1967–1976.
- ↑ Alfred Edmund Brem, Kako žive životinje (po originalnom pučkom izdanju priredio s osobitim obzirom na naš životinjski svijet prof. dr Nikola Fink), Minerva, Zagreb 1937.
- ↑ Vuk Stefanović Karadžić, Srpski rječnik, 4. izdanje, Štamparija Kraljevine Jugoslavije, Beograd 1935.
- ↑ Ondrej Vizi, Zaštićene životinjske vrste u Crnoj Gori, Glasnik Republičkog zavoda za zaštitu prirode i Prirodnjačkog muzeja u Titogradu, 17, Titograd 1984, 69–108.
- ↑ Dušan Stojićević, Naučna imena srpsko-hrvatskih ptica, separatni otisak iz Jugoslovenske šume, br. 2, Muzej Srpske zemlje, Beograd 1938.
- ↑ Miroslav Hirc, Rječnik narodnih zoologičkih naziva, knjiga druga: Ptice (Aves), JAZU, Zagreb 1938–1947.
- ↑ Lintia Dénes, Adatok Szerbia madárfaunájához (prvi deo), Aquila (A magyar királyi ornithologiai központ folyóirata), XXII évfolyam, Budapest 1915, 329‒351. i Adatok Szerbia madárfaunájához (drugi deo), Aquila (A magyar királyi ornithologiai központ folyóirata), XXIII évfolyam, Budapest 1916, 74‒162.
- ↑ Csornai Rihárd, Bácska madarainak szerb és horvátnyelvü névjegyzéke, Aquila (A magyar királyi Madártani Intézet folyóirata), L évfolyam, Budapest 1943, 394–402.
- ↑ Milorad Marčetić – Dušan N. Andrejević, Ornitofauna Kosova i Metohije, Rilindja, Priština 1960.
- ↑ Boris Garovnikov – Ištvan Ham, Prva „crvena lista” ptica Vojvodine, Priroda Vojvodine, VI–VII, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, Novi Sad 1980–1981, 59–63. i Boris Garovnikov – Ištvan Ham, Prva „crvena lista” ptica Vojvodine (prve dopune i korekcije), Priroda Vojvodine, IX–XI, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, Novi Sad 1986, 59–63.
- ↑ Životinje, VIII deo, Davorin Trstenjak, Ptice, IV svezak, knj. XCVII, Društvo Sv. Jeronima, Zagreb 1895.
- ↑ Svet. K. Matić, Ptice u okolini Niša, Izveštaj gimnazije, Niš 1906, 48–53.
- ↑ Vladan Arsenijević, Jestastvenica (za učiteljske i više devojačke škole), deo 1, Zoologija, Novi Sad 1879.
- ↑ Josip Etinger, Srijemsko-slavonsko-hrvatske divje životinje, zvijeri i ptice, Tiskarnica Ignjata Karla Soprona, Zemun 1857.
- ↑ 20,0 20,1 20,2 20,3 20,4 20,5 20,6 20,7 Spiro Brusina, Ptice hrvatsko-srpske, Spomenik, XII, Srpska kraljevska akademija, Beograd 1892.
- ↑ 21,0 21,1 Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, I–IV, JAZU, Zagreb 1971–1974.
- ↑ Đuro Sebišanović, Građa za nomenklaturu naših ptica, Glasnik Hrvatskoga naravoslovnoga društva, godina IV, br. 1, Zagreb 1889, 261–272.
- ↑ Josif Pančić, Ptice u Srbiji, Državna štamparija, Beograd 1867.
- ↑ P. Barišić, Divljač i lov u Bosni i Hercegovini, Šumarski list, organ hrvat.-slavonskoga šumarskoga društva, br. 2. god. IX, Zagreb 1885, 57–61.