rána

rána

rána (srpski, ćir. rána)[uredi]

Imenica[uredi]

rána, ž

Kategorije: pren.rib.hip.


Oblici:

  1. rana [1]

Značenja:

  1. Proizvodi koji se upotrebljavaju u ljudskoj i životinjskoj ishrani. [1]
  2. Ono što podržava, bodri duh. [1]
  3. Nekuvana hrana. Vršac[1]
  4. Ishrana, ishranjivanje. [1]
  5. Sitnozrnaste ratarske kulture, strna žita. [1]
  6. Isto. Bačinci[1]
  7. Usevi, letina. [1]
  8. Sitno žito. [2] [3] Krašovo[1]
  9. Rakija od kukuruza. [1]
  10. U obraćanju detetu ili dragoj osobi (obično nasledniku). [1]

Primeri:

  1. Nestȁlo za svȋnje ráne. Vršac [1]
  2. Lȍša rána bíla, a tȅra te da rȃdiš. Begeč [1]
  3. Tȕ natòvarimo ránu. Vojka [1]
  4. S kȍli smo nosȉli ránu, i svȋnje, i pasȗlj, i živínu smo nosȉli s kȍlima. [4] [5] [6] [7] [8] Izbište Vašica Vizić Laćarak Čerević Klenak Buđanovci Obrež Pećinci Novi Karlovci Subotica Žednik Pačir Sivac Bačko Petrovo Selo Vrbas Čurug Deronje Despotovo Zmajevo Gospođinci Tovariševo Srpski Krstur Banatsko Aranđelovo Iđoš Kikinda Bašaid Itebej Međa Kumane Jaša Tomić Elemir Šurjan Zrenjanin Boka Neuzina Tomaševac Veliko Središte Sakule Čenta Dubovac Čenej Ivanda [1]
  5. U lȅtnje vréme òni se krȉju po kukùruzu, a u zȋmnje dȍbo bílo je njȋ i u sèlo — da nàbavu hránu. [9] [8] Melenci Vizić Sremski Karlovci Kula Kać Gardinovci Kikinda Radojevo Bela Crkva Omoljica [1]
  6. Kȍšar mȋ smo tȏ zváli, da pȉlići sàmo ȗđu, da nè može kvȍčka da ȗđe, da im hránu pòjede. [10] Bukovac [1]
  7. Sȁmo nȉkad hráne nȇmamo. Bašaid [1]
  8. Kukurzóvina nam je trȅbala za hránu za krȁve. Novi Sad [1]
  9. Tȍ mi je i dȕhovna, i fȉzička, i psìhička hrána. Žabalj [1]
  10. Riba neće svaki put da jede jednu istu ranu. Tu [u vršku] se mete unutra rana. [11] Čenta [1]
  11. Ȕzo na stȃn i ránu. Vršac [1]
  12. Pòsijō sam i mȁlo sìtnē ráne. Laćarak [1]
  13. Žȉto, rȃž, jèčam su sìtna rána, a kukùruz je krùpna rána. [12] [13] Mošorin Nadalj Čurug Ravno Selo Gospođinci Žabalj Kać Kovilj Titel Kovin [1]
  14. Da bog dȃ da rodi rana. [14] Dubovac Novi Kneževac Vršac [1]
  15. Pa tȗ se kàdgod uvòdila rána ù ta gȗvna i vŕšila se. Vizić [1]
  16. Rakiju od kukuruza nazivaju „rakija od rane”, dok se ranije čuo i izraz komadara. [15] [1]
  17. Dođi mèni, rȃno mòja. Begeč [1]
  18. Bȕklijāšu, mȁterina rȃno. [4] [16] Kumane Čerević Novi Sad Novo Miloševo Itebej Vršac [1]


Sinonimi:

  1. mandža [1]
  2. mamak [1]


Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Jovan Živojnović, Krašovani — beleške, narodni običaji i primeri jezika. — LMS, 242, 1907, 42—67, str. 59.
  3. Jovan Živojnović, Krašovani — beleške, narodni običaji i primeri jezika. — LMS, 243, 1907, 52—79, str. 73.
  4. 4,0 4,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 338.
  5. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 150.
  6. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 133, 148.
  7. Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).
  8. 8,0 8,1 Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).
  9. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 144.
  10. Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1988, 508 str.
  11. Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.
  12. Gordana Galetin, Iz leksičke problematike severne Šajkaške. — PPJ, 16, 1980, 59—92.
  13. Gordana Dragin, Iz ratarske i povrtarske terminologije Šajkaške. — SDZb, HHHVII, 1991, 623—708.
  14. Mila Bosić, Žitarice u plodonosnoj magiji kod Srba u Vojvodini. — Rad, 31, 1988—1989, 171—193, str. 179.
  15. M. R. Barjaktarević, Od čega se i kako pravi rakija u Banatu. — ZDN, 2, 1951, 119—121, str. 119.
  16. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 137.

Napomene[uredi]